Holistička medicina
Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.
Pazi na energiju
Čovječanstvo zadnjih desetljeća živi iznad svojih mogućnosti, trošeći više neobnovljivih zaliha energije nego što ih ima na raspolaganju. Naš je energetski otisak, tj. opterećenje koje naš način života predstavlja za planet, deset puta veći nego u predindustrijsko doba. Iscrpljenost prirodnih zaliha te rastuća potrošnja primorava na neumorno traganje za novim izvorima energije. Trenutno neodrživi trend ozbiljna je prijetnja svjetskoj stabilnosti, pa se za svjetliju budućnost treba vratiti u održive okvire potrošnje, što je odgovornost svih nas.
Aleksandrijski znanstvenici
Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...
Digitalna pandemija
Svakodnevni život danas je gotovo nemoguće zamisliti bez digitalnih tehnologija. Različite platforme, alatke i aplikacije sve su sofisticiranije, široko su dostupne i zadiru u sve segmente života. Mnoge od njih olakšavaju svakodnevni život, no ujedno su i poligon za oglašivače. To potiče konzumerizam, dok je u pozadini gomilanje profita koji internetske kompanije ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posljedice te pandemije tek se naziru. Ipak, problem nije u samoj digitalizaciji, već u njezinom neosviještenom korištenju.
Zlatni rez
Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.
Mozak u srcu
Srce, čovjekovo vitalno središte, obično povezujemo uz sjedište osjećaja. Osjećaje i razum pak često doživljavamo suprotstavljenima pa se pitamo da li slušati srce ili mozak. No, najnovija istraživanja otkrivaju da je srce informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i da ti signali češće putuju iz srca u mozak negoli obratno. To se podudara s drevnom mudrošću prema kojoj je srce čovjekovo pravo središte, izvor inteligencije i intuicije, boravište svijesti. Skladno povezani srce i mozak temelj su čvrstog nutarnjeg vodstva.
Potresi omogućuju život na Zemlji
Potresi svojom nepredvidivošću i razornom snagom oduvijek izazivaju nelagodu i strah. Te prirodne katastrofe nastaju zbog pomicanja tektonskih ploča i upravo time doprinose održavanju života na Zemlji. Bez tih pokreta, Zemlja bi se izravnala, rijeke bi se zaustavile, a poremećeno kruženje vode, ugljika i dušika dovelo bi u pitanje opstanak cijelog ekosustava. Tako Zemlja poput velikog živog bića održava uvjete potrebne za život, a potresima nam ujedno daje do znanja da smo samo njezini stanovnici, ali ne i gospodari.
Velika otkrića desetljeća – II. dio
Tehnološki uzlet, globalizacija informacija te prožimanje spoznaja iz različitih grana znanosti doveli su do zapanjujućih otkrića na području arheologije. Utvrđeno je da je špiljska umjetnost bila stariji i globalniji fenomen nego što se mislilo, čime su ujedno pomaknute granice starosti samog čovjeka. Također je uzdrmano stablo evolucije te su ostvareni značajni pomaci u razumijevanju genetske prošlosti čovječanstva. Tko zna koja će sve čuda iznjedriti treće tisućljeće, ali jedno je sigurno: znanost je postala globalnija, a znanstvena zajednica povezanija u otkrivanju tajni prirode.
Saganova plava točka u beskraju
Povodom Dana planeta Zemlje donosimo izvadak iz knjige proslavljenog astrofizičara Carla Sagana naslova Blijeda plava točka. Knjiga je nadahnuta fotografijom Zemlje iz svemira na kojoj je naš planet tek jedva zamjetna blijedoplava točkica svjetlosti u neizmjernom prostranstvu. Iako u kozmičkim razmjerima sasvim neupadljiva i nezanimljiva, Sagan iznosi iskreno čuđenje i divljenje prema Majci Zemlji i životu na njoj. Ona je naš nezamjenjivi dom s kojim je naša sudbina duboko povezana, te je stoga trebamo poštovati i čuvati.
Velika otkrića desetljeća – I. dio
Prošlo desetljeće obilježio je izniman znanstveni napredak s brojnim novim probojima i postignućima. Znanost je postala globalnija, znanstvena zajednica povezanija nego ikad prije, a poseban je korak napravljen u razumijevanju Sunčeva sustava i svemira koji nas okružuje. Od snimanja gravitacijskih valova preko proučavanja rubnih dijelova našeg vidljivog svemira do otkrića mnoštva egzoplaneta te organskih molekula na mnogim tijelima u Sunčevom sustavu. Ipak, čini se da je to početak još nevjerojatnijih otkrića koja slijede.
Albert Einstein – O znanosti i znastvenicima
Albert Einstein najveći je dio svog radnog vijeka proveo na američkom Sveučilištu Princeton, koje mu je posthumno posvetilo knjigu u kojoj su sabrane njegove izjave i stavovi o različitim područjima života. U ovom broju donosimo izvatke na temu znanosti i znanstvenika. Komentirajući svoja istraživanja, često je govorio da Priroda rijetko odaje svoje tajne te da je univerzum veliki i vječni misterij.
Leonardovi izumi
Leonardo da Vinci, oličenje Homo Universalisa, poznatiji kao umjetnik i slikar, bio je također izumitelj, inženjer, arhitekt, konstruktor strojeva, itd. Iznimno svestran, krajnje raznolikih interesa, proučavao je žive i nežive oblike i na temelju toga crtao, radio skice i nacrte. Golemo mnoštvo njegovih crteža jedinstven je spoj umjetničke senzibilnosti i znanstvenog pristupa. Zadivljuje lucidnost i domišljatost kojima je osmislio stotine strojeva daleko ispred svog vremena. Iako većina izuma nije realizirana, doprinio je razvoju mnogih područja znanosti.