Nova znanost
U stoljeću koje slavi znanost sve očitijim postaje da znanstvene spoznaje bez etike ne vode nikamo. Potrebna nam je nova znanost, dublja i mudrija, koja osjeća i poštuje harmoniju u prirodnom poretku univerzuma; znanost koja nije oruđe moćnika, već pomaže, stvara, štiti i oplemenjuje. Nova znanost je nova, humanija vizija i interpretacija svijeta.
Otto E. Neugebauer
Otto E. Neugebauer uživa ugled najoriginalnijeg i najproduktivnijeg povjesničara egzaktnih znanosti našega doba. Počeo je kao matematičar, da bi se okrenuo egipatskoj i babilonskoj matematici, a zatim se posvetio povijesti matematičke astronomije. U šezdesetpetogodišnjoj karijeri u velikoj je mjeri kreirao naše shvaćanje astronomije od drevnih vremena do renesanse.
Samuel Hahnemann i homeopatija
Principe homeopatije utemeljio je njemački liječnik Samuel Hahnemann krajem XVIII. stoljeća. Homeopati smatraju da je bolest uzrokovana poremećajem čovjekove nutarnje ravnoteže na dubljim razinama njegova bića, što se očituje kroz različite simptome. Cilj homeopatskog liječenja je vraćanje izgubljene ravnoteže, životne snage, radosti i kreativnosti.
Tibetanska medicina
U tibetanskoj medicini liječenje je daleko više od izlječenja same bolesti, ono se tiče primordijalnog nemira koji leži u pozadini svih neravnoteža uma i tijela.
Kalendar Omara Hajama
Omar Hajam, čuveni perzijski pjesnik, matematičar i astronom, izradio je jedan od najpreciznijih kalendara, daleko precizniji od našeg modernog kalendara.
Charles Darwin: Postanak vrsta
Za Charlesa Darwina se često tvrdi da nas je doveo u srodstvo s majmunima, iako u svom glavnom djelu Postanak vrsta on ni na jednom mjestu ne spominje čovjeka. I sam Darwin se žalio da ga pogrešno interpretiraju.
Maria Reiche i tajne pustinje Nazca
Između Tihog oceana i peruanskih Andi nalazi se kamenita pustinja Nazca, prekrivena zagonetnim crtežima koji se u cijelosti mogu vidjeti jedino iz zraka. Maria Reiche, samozatajna, marljiva i uporna žena, posvetila je gotovo cijeli svoj život njihovom proučavanju i zaštiti.
Charles Darwin: Postanak čovjeka
Darwin u svom djelu Porijeklo čovjeka ispituje da li čovjek, kao i svaka druga vrsta, vodi svoje porijeklo od nekog ranije postojećeg oblika. Dolazi do potvrdnog zaključka, a veliki prekid u lancu između najviše životinje i najnižeg čovjeka naziva karikom koja nedostaje. Naglašava da je glavna razlika između čovjeka i životinja u duhovnosti i moralnom osjećaju.
Vijesti iz znanosti – neuroni
U školi smo učili da se živčane stanice ili neuroni ne dijele i da je njihov broj postignut fetalnim razvojem […]
Što je placebo učinak?
Sve što se događa u umu utječe na tijelo i obrnuto.
Um i tijelo ne mogu se promatrati odvojeno.
Hipokrat
Placebo učinak je […]
Hoće li električni automobili ponovo prevladati?
Povijest električnih vozila započinje 1830-tih kada škotski izumitelji Robert Davidson i Robert Anderson izrađuju prvu kočiju na električni pogon. Nekoliko […]
Jezici – čuvari našeg nasljeđa i identiteta
Od šest do sedam tisuća jezika, koliko ih se danas govori u svijetu, ugroženo ih je čak dvije i pol tisuće. Prema procjenama stručnjaka, svaka dva tjedna umire u svijetu, zajedno sa svojim posljednjim govornikom, i jedan jezik.
