02-2020

Pamćenje i imaginacija

Drevno umijeće pamćenja i imaginacije doživljava procvat u renesansi, a posebno u filozofiji Giordana Bruna. Pamćenje je blisko povezano s umijećem življenja. Umjesto pasivnog prepuštanja rijeci života, bitno je pamtiti, asimilirati i koristiti prošla iskustva kako bismo ovladali umijećem življenja i napredovali na putu. Imaginacija nam otvara vrata prema onom božanskom, omogućujući nam dohvatiti uzvišene ideje, ugraditi ih u sebe te ih reproducirati u stvarnost ovozemaljskog postojanja.

Kako se ostvaruju snovi

Svi imamo različite snove koji čekaju pogodne uvjete i trenutak za ostvarenje. Ti arhetipski obrasci u nama snažan su poziv našem izražavanju i usavršavanju. Kad se taj zov usadi u naš razum i srce, na putu smo ostvarenja sna. No, da bismo omogućili ostvarenje sna, što se odvija korak po korak, trebamo ga hraniti i usmjeriti snage u tom pravcu. Ako nemamo vlastiti san, možemo slijediti zraku svjetlosti u tami – ideju koja će nas uzdići i učiniti da sanjamo boljeg čovjeka koji će se rađati u nama i oko nas.

Kronos i Kairos – dva pogleda na vrijeme

Prošlost, sadašnjost, budućnost dijelovi su zagonetke zvane vrijeme, povezane s uzročno-posljedičnim slijedom događanja: prije, sada, poslije. Grci pojam vremena predstavljaju kroz bogove Kronosa i Kairosa: prvi simbolizira prošlost sa svojim iskustvima, a drugi sadašnjost s prilikama koje treba uhvatiti. Hoćemo li dobro iskoristiti prošla iskustva i prepoznati sadašnje prilike, ovisi o nama samima. Za to su potrebni unutarnji mir i pažnja, ali i svijest o tome što želimo postići, koji nam je cilj.

Albert Einstein – O znanosti i znastvenicima

Albert Einstein najveći je dio svog radnog vijeka proveo na američkom Sveučilištu Princeton, koje mu je posthumno posvetilo knjigu u kojoj su sabrane njegove izjave i stavovi o različitim područjima života. U ovom broju donosimo izvatke na temu znanosti i znanstvenika. Komentirajući svoja istraživanja, često je govorio da Priroda rijetko odaje svoje tajne te da je univerzum veliki i vječni misterij.

Nutarnja čistoća

Prema Plotinu čovjekovo istinsko biće blistavo je i čisto poput dijamanta. Iako njegova bit ostaje netaknuta, na njega se dnevno kaleme različiti sadržaji koji mu ne pripadaju i zato ih treba čistiti. No, prethodno treba naučiti razlučivati ono istinsko od nakalemljenog da bismo znali što je potrebno ukloniti. Uklanjanje svega suvišnog podrazumijeva nutarnju borbu sa samim sobom, kako bismo se izborili za prevlast onog najboljeg ljudskog u nama.

Giordano Bruno

Giordano Bruno, renesansni filozof, pjesnik, vizionar, simbol slobode misli, nazivan je Prometejem renesanse. Borio se protiv vjerskog fanatizma i sljepila tadašnje službene znanosti, za preporod vrijednosti ljudskog duha, dajući snažan obol izlasku iz mraka srednjeg vijeka. Četiri stoljeća kasnije, našem razjedinjenom i umornom svijetu bez vizije i zanosa Brunova veličanstvena vizija jedinstva svega te herojski zanos o kojem govori mogli bi poslužiti kao nadahnuće za toliko potreban novi smjer.

02/2020

veljača 2020