U današnjem užurbanom načinu života, prirodu s njezinim oblicima i bojama obično zamjećujemo sasvim usputno. No, da bismo zaista vidjeli, potreban je suptilniji način gledanja koji zahtijeva prisutnost pažnje. Gledati s pažnjom znači otkrivati ono bitno iza oblika i boja, otkrivati zakone koji vladaju životom i jedinstvo svega. Tada ćemo prepoznati da se u blistavoj kapljici vode krije cijeli univerzum i da vlada ista harmonija koja vlada univerzumom.
S industrijskom revolucijom znanost je preuzela kormilo kao ona koja ima pouzdane odgovore na čovjekova pitanja i probleme. Znanstveno-tehnološko doba donijelo nam je mnoge neporecive dobrobiti, no sve je problematičnije tamno naličje tog silovitog uzleta, kao što je zagađenje prirode na svim razinama. Materijalistička znanost samo je jedan od pristupa istraživanju svijeta prirode i čovjeka, i kao takva nema sve odgovore. Nužno je da preispita svoj pravac kretanja i da se usmjeri na ono što je ekološki i etički prihvatljivo.
Prošlo desetljeće obilježio je izniman znanstveni napredak s brojnim novim probojima i postignućima. Znanost je postala globalnija, znanstvena zajednica povezanija nego ikad prije, a poseban je korak napravljen u razumijevanju Sunčeva sustava i svemira koji nas okružuje. Od snimanja gravitacijskih valova preko proučavanja rubnih dijelova našeg vidljivog svemira do otkrića mnoštva egzoplaneta te organskih molekula na mnogim tijelima u Sunčevom sustavu. Ipak, čini se da je to početak još nevjerojatnijih otkrića koja slijede.
Viktor Schauberger, austrijski šumar, mislilac, izumitelj i istinski zaljubljenik u prirodu, u šumi je provodio sate, dane i godine pomno prateći sva zbivanja. Bio je zaokupljen razumijevanjem njezinih tajanstvenih procesa, a posebno fasciniran vodom. Dok su znanstvenici vodu smatrali kemijskim spojem, za njega je bila živa krv Zemlje, nosač svih supstancija koje stvaraju i održavaju život. Proučavanjem vode stekao je duboke uvide u funkcioniranje prirode, a njegov izumiteljski rad zasnivao se na harmoniji s prirodom, pod geslom kapieren und kopieren („razumjeti i oponašati”).
Od golemog mnoštva bića na Zemlji, niti jedno nam nije toliko slično kao čimpanze, a za njihovo upoznavanje najzaslužnija je slavna primatologica Jane Goodall. Njezina životna misija započela je u afričkoj divljini 1960. godine, a glavna metoda bila je pomno, nenametljivo promatranje čimpanza u prirodnom okruženju. Danas radi na očuvanju njihovih ugroženih staništa, posebno naglašavajući ljudsku odgovornost za to, kao i potrebu za stvaranjem svijeta u kojem ćemo harmonično živjeti sa svim bićima.
Aristotel, koji je bio učitelj Aleksandra Velikog, na mnoga pitanja koja su dvorjani postavljali, odgovarao bi: "Ne znam." "Zašto vas
Secesija, stilski pravac s prekretnice XIX. u XX. stoljeće, zahvatila je cijelu Europu i prožela je sve umjetničke grane, a posebno upečatljiv trag ostavila je u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Umjetnici nadahnuće pronalaze u prirodi; oponašajući njezine forme ostvaruju spoj lijepog i korisnog. Secesija se javlja kao odgovor na industrijalizaciju i bezlične proizvode masovne proizvodnje. Njezini pokretači rade na oživljavanju umjetničkih obrta te stvaranju predmeta oblikovanih ljudskom rukom, u nastojanju da oplemene čovjekov život.
ožujak 2020