Priroda slika za nas iz dana u dan slike beskrajne ljepote, samo ako imamo oči da ih vidimo.
John Ruskin

Vjetar promjene na zalasku XIX. stoljeća, kao što se to dešavalo i prije na prijelazima stoljeća, potaknuo je potrebu za novim, slobodnijim odnosom čovjeka i prostora. Tražeći novi način izražavanja, predstavnici novog stila okrenuli su se prirodi, oponašajući njezine forme. Novi stil obuhvatio je sve grane umjetnosti – arhitekturu, slikarstvo, kiparstvo, umjetnički obrt, industrijski dizajn, primijenjenu umjetnost, modu, nakit, grafiku, ilustraciju, plakat… Krajnji cilj bio je povezati različite oblike kreativnog umjetničkog djelovanja.

Secesija-mucha-the-times-of-the-dayNaziv tog stilskog pravca u umjetnosti je secesija (od njem. Sezession), no u različitim se zemljama nazivao različitim imenima. U Austriji bio je poznat kao bečka secesija, u Njemačkoj kao jugendstil, u Velikoj Britaniji kao moderni ili slobodni stil, u Francuskoj i Belgiji kao art nouveau, u Španjolskoj modernismo, u Italiji floreale ili liberty, u Rusiji svijet umjetnosti (мир искусства), a u SAD-u je nastala kasnija inačica – art deco. Sama riječ secesija, odvajanje, sugerira radikalan prekid s dotadašnjim akademizmom i označava nov i jedinstven likovni izraz.

Jedna od najizražajnijih karakteristika ovoga stila je dinamična, valovita linija isprekidanog ritma, dekorativnost i asimetričnost, koja često ima oblik cvjetnih stapki, vitica i pupova, listova, perja ptica, krila kukaca i drugih profinjenih prirodnih oblika.

Engleski izvori

Iako se taj novi stil skoro istovremeno javlja u različitim dijelovima Europe, korijeni su mu bili u engleskom pokretu za obnovu umjetničkog obrta (Arts and Crafts Movement), čiji su glavni promicatelji bili: dizajner, pisac i socijalni aktivist William Morris, prerafaelitski slikar Edward Burne-Jones, arhitekt Philip Webb, te pisac, slikar, filozof, teoretičar i kritičar umjetnosti i društva John Ruskin. Ruskin je kao vodeća ličnost srednjega i kasnoga viktorijanskog razdoblja izvršio snažan utjecaj na razvoj umjetnosti i estetike druge polovice XIX. i početka XX. stoljeća. Posebno je isticao važnost dodira s prirodom kao ­krajnjim izvorom ljepote i istine. Težnja za ljepotom na svim područjima života potaknula ga je na razmišljanja o novom društvenom poretku. Od 1850. godine sve se više okreće socijalnim pitanjima i oštro kritizira napredovanje bezdušnog kapitalizma. U knjizi koja je imala golem odjek Unto This Last (I onom posljednjem), suprotstavlja se industrijalizaciji koja u utrci za profitom zanemaruje ljudske duhovne potrebe i vrijednosti. Smatrao je da masovna, bezlična industrijska proiz­vodnja poružnjuje, zagađuje, osiromašuje, kao i da dehumanizira čovjeka te time potkopava društvo. Kao alternativu masovnoj proizvodnji osnovao je The Guild of St George (Ceh Svetog Jurja), u kojem je poticao kreativni ručni rad i umjetničke zanate. Zajedno s Williamom Morrisom, koji je bio užasnut životnim i radnim uvjetima engleskih radnika, pokušavao je vratiti elemente ljepote u svakodnevni život čovjeka. Iako glavni promotor pokreta Arts and Crafts, Morris je svoj odnos prema umjetnosti i društvu temeljio na Ruskinovoj filozofiji. Pozivao je na proširivanje ­umjetnosti “na sve što nas u životu okružuje”, izvan granica onoga što smatramo umjetničkim djelom. Taj engleski pokret utjecat će na stvaranje stila 1900, odnosno secesije u Europi.

Secesija-william-morris-age-53U Engleskoj secesija se razvija iz pokreta za obnovu umjetničkog obrta (Arts and Crafts), okrenutog prvenstveno primijenjenoj umjetnosti. Glavni zagovornik pokreta, William Morris utemeljio je tvrtku za izradu namještaja, tekstila i tapeta, bez upotrebe strojeva. Cilj mu je bio oživjeti obrtničke radionice po uzoru na srednjovjekovne, u kojima bi se izrađivali umjetnički oblikovani predmeti za svakodnevnu uporabu.

Slikarstvo i grafika

Osnovne karakteristike secesije u slikarstvu i grafici, ali i kiparstvu i primijenjenoj umjetnosti valovite su i vijugave linije, stilizacije biljnih i životinjskih motiva, geometrijski ornamenti te naglašena dekorativnost. Najčešći su motivi: orhideje, tulipani, ljiljani, morska flora i fauna, leptiri, vilini konjici itd. Također, česti su prikazi ženskog tijela, često nalik na cvijet, vrlo graciozno dočarani.

Načela koja prožimaju sva područja oblikovanja su živahnost i organičnost, odnosno nema strogosti i nema pravila. Izbjegavale su se osnovne i jake boje te se javila sklonost neobičnim mješavinama zlatne i zagasitih tonova ostalih boja koje se slažu po principu kontrasta i harmonije.

Istaknuto mjesto u umjetnosti tog razdoblja pripada i grafičkom dizajnu (plakatu i drugim tiskanim materijalima) koji je dijelom bio inspiriran japanskom grafikom (ukiyo-e).

Secesija je pokrenula industrijski dizajn. U roku od dva desetljeća proizvođači su zaposlili mnoge umjetnike kao dizajnere. Oživjeli su umjetnost rukopisa i zagovarali ideju da nema smisla raditi razliku između finih i dekorativnih umjetnosti. Mnogi pobornici stila pomogli su širenju ideja pokreta koji je utjecao na secesijski stil u okolnim zemljama.

Secesija-stol-galleArhitektura i životni prostor

U oblikovanju životnog prostora nastojalo se rušiti granice između vanjske arhitekture i unutrašnjeg uređenja. Jednaka pažnja poklanjala se unutrašnjem uređenju kao i vanjskoj arhitekturi. Naglašavala se praktičnost, udobnost i finoća izvedbe.

U graditeljstvu su nova prostorna rješenja omogućena upotrebom novih građevinskih elemenata i modernih materijala. Metalne ograde, izlozi, klupe, rasvjetna tijela, osim što su imali namjenu nosača, umjetnički su oblikovani prema načelima stila. Bogata dekoracija javlja se u dva oblika – floralnom i geometrijskom. Bogatstvo formi i raznovrsnost tehnika očitovali su se i u elegantnoj profinjenosti secesijske keramike i vitraja.

Na francuskom govornom području secesija je poznata kao art nouveau. Dizajneri art nouveaua u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike, arhitekte i dizajnere kao što su: Victor Horta, Henry van de Velde, Theophile Alexandre Steinlen, Alphonse Mucha, Hector Guimard i Émile Gallé.

Secesija-otto-eckmann-jugend-naslovnica-1896Kulturni časopis Die Jugend, koji je pokrenuo novinar i izdavač Georg Hirth 1892. godine u Münchenu, aktivno je promovirao jugendstil u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici pridonijeli njegovu razvoju. Brojne tvrtke surađivale su u širenju te umjetnosti i dizajna te tako diljem svijeta učinile poznatim stil koji kombinira dekorativne motive kao što su ženske figure (obično prikazane s isprepletenom dugom kosom, mekanim haljinama i senzualne) te razne geometrijske oblike. U arhitekturi nastala su djela mnogih velikih arhitekata, kao što su: slikar Franz von Stuck, koji je godine 1892. utemeljio minhensku secesiju, slikar i grafičar Max Liebermann, te švicarski slikar Ferdinand Hodler.

U Austro-Ugarskoj Monarhiji jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke secesije. Začetnici bečke secesije bili su slikar i grafičar Gustav Klimt, oblikovatelj predmeta primijenjene umjetnosti i slikar Koloman Moser te arhitekti Josef Hoffmann, Joseph Maria Olbrich i Otto Wagner. Bečka je secesija manje ili više utjecala na sve zemlje Habsburške Monarhije.

Secesija-Majolikahaus-Otto-WagnerOtto Wagner (1841. – 1918.), najistaknutiji predstavnik bečke secesije, ukrasio je pročelje jednostavne armirano-betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (kuća Majolika, 1889., Beč). Takav način ukrašavanja koji je proizašao iz prirodnih oblika stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju.

SECESIJA U OSTALIM ZEMLJAMA

HRVATSKA

U Hrvatskoj se novi umjetnički pokret javlja pod utjecajem bečke secesije (1898.), a trajao je do sloma Austro-Ugarske Monarhije (1918.). Iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz Društva umjetnosti i osnovala Društvo hrvatskih umjetnika. Secesija će stvoriti temelje razvitka hrvatske umjetnosti tijekom XX. stoljeća.

Publicist Ivo Pilar u časopisu Vijenac objavio je 1898. raspravu Secesija, studija o modernoj umjetnosti, u kojoj se zauzimao za novu umjetnost i njezina načela (slobodu stvaranja, pojednostavljivanje oblika, obogaćivanje sadržaja…) te nove medije (reprodukciju i plakat).

Secesija-tomislav-krizman-Marya-Delvard-plakatIdeje moderne arhitekture koje je u Beču zastupao Otto Wagner, prenio je u Zagreb njegov učenik Viktor Kovačić. Secesija je ostvarena na reprezentativnim građevinama u Zagrebu, Osijeku i Splitu, u ranim kiparskim radovima Ivana Meštrovića te na plakatima i predmetima primijenjene umjetnosti Tomislava Krizmana.

Neka istaknuta djela hrvatske secesije djela su slikara Vlahe Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Mirka Račkog, Tomislava Krizmana, Roberta Auera, Marka Rašice i Slave Raškaj, kipara Roberta Frangeša-Mihanovića i Ivana Meštrovića, arhitekata Rudolfa Lubynskog, Aladara Baranyaia, Ignjata Fischera, Dionisa Sunka i Viktora Kovačića.

Secesija je na prekretnici stoljeća i prekretnici iz predindustrijskog u industrijsko doba uspjela dati pečat svim područjima modernog života, okrećući ga prema prirodi i predmetima oblikovanima ljudskim rukama. U mnogočemu je utjecala na modu i stil života na kraju XIX. i početkom XX. stoljeća, čime je ostavila živopisan i inspirirajući portret svog doba.

Autor: Linda Cvitanić