Hvatači magle – kako do vode u pustinji?
Osiguranje pitke vode za rastuću svjetsku populaciju postaje planetarni problem. Poseban je problem osigurati vodu u krajevima s niskim razinama oborina. Perspektivnim se čine mreže, takozvani "hvatači magle", pomoću kojih se jeftino i jednostavno dobiva voda iz magle. Do tehničkog rješenja za iskorištavanje magle znanstvenici su došli istražujući ponašanje i građu tijela namibijske bube, što joj omogućava opstanak u pustinjskim krajevima korištenjem magle.
Paracelsus – Učenje iz knjige prirode
Paracelsus, jedan od najvećih liječnika svih vremena, uzburkao je duhove XVI. stoljeća odbacivši stare medicinske autoritete. Isticao je da liječnik prvenstveno mora istraživati i učiti iz otvorene knjige prirode, a ne samo iz knjiga. Njegova medicina počiva na četiri stupa: filozofiji, astronomiji, alkemiji i etici. Zbog britkog jezika stekao je mnoge neprijatelje pa su ga proglašavali šarlatanom i zabranjivali mu tiskanje knjiga. U potrazi za znanjem proputovao je mnoge zemlje, liječio bogate i siromašne te mnoge beznadne slučajeve, ne tražeći ništa zauzvrat, čime je stekao besmrtnu slavu.
Platonova tijela
Platonova tijela ili poliedri geometrijska su tijela omeđena pravilnim ili "idealnim" poligonima, odnosno mnogokutima jednakih stranica i jednakih kuteva. Pravilni poliedri bili su poznati i korišteni i prije Platonova vremena, a ime su dobili po Platonu jer ih on razmatra u Timeju gdje iznosi da je svaki od četiri osnovna elementa, Zemlja, Zrak, Vatra i Voda, povezan s jednim geometrijskim tijelom. Pravilni poliedri nalaze se u kosturima nekih jednakostaničnih organizama, u kristalnim rešetkama minerala te u složenim makrostrukturama kao što je Sunčev sustav i zato su predmet zanimanja znanstvenika.
Kugla i krug
Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.
Metafora u znanosti
Iako je prvenstveno povezujemo s umjetnošću, metafora je važna i u znanosti, pa su tako znanstvenici atom objasnili pomoću analogije sa Sunčevim sustavom, a Darwin je evoluciju predočio slikom stabla. Metafora služi za povezivanje apstraktnih činjenica i složenih ideja s nečim poznatim iz svakodnevnog iskustva na temelju njihove sličnosti. Taj "prijevod" na poznati, živi jezik olakšava razumijevanje, potiče maštu i rađa nove ideje, što vodi novim otkrićima.
Čudo rezonancije
Rezonancija je jedan od univerzalnih zakona, a nastaje kada su dva sustava usklađena. Čovjek je složeni sustav, mikrokozmos, koji se sastoji od ogromnog mnoštva sustava, a istovremeno je dio veće cjeline - makrokozmosa. Da bismo bili usklađeni s makrokozmosom, moramo prvo ugoditi svoj vlastiti instrument kako bi stvarali skladan zvuk.
Tajne životinjskih migracija
Impresivna je udaljenost koju tijekom svojih migracija prevale određene životinjske vrste, ali je zapravo čudesna i nevjerojatna njihova navigacijska sposobnost pronalaska puta, čak i ako njime nisu nikada prošle. Puno je hipoteza koje nastoje objasniti taj fenomen, ali su se pokazale bezuspješnim jer se tajne prirode prije mogu intuitivno razumjeti nego što se mogu objasniti materijalističkim jezikom znanosti.
Biomimikrija – Ljudsko stvaralaštvo nadahnuto prirodom
Biomimikrija je pristup u tehnologiji i dizajnu koji u usklađivanju funkcionalnosti, ekonomičnosti i ljepote koristi pouke iz prirode. Čovjek može stvoriti razne izume, ali niti jedan koji već ne postoji u prirodi. U prirodi ništa nije slučajno, svaka stvar ima svoje mjesto i oblik tako da što bolje služi cjelini. Mudrost prirode je neiscrpna i još puno toga možemo od nje naučiti.
Kvadrivijum
Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.
Matematika kroz prošlost
Najstariji prapovijesni predmeti izrađeni ljudskom rukom koji označavaju dane u lunarnom kalendaru, kao i špiljski crteži, potvrđuju da je matematika nastala u pradavnoj prošlosti. Iako je nesumnjiva njezina praktična uloga u ljudskom životu, matematika je, kao i poezija, slikarstvo, umjetnost općenito, isto tako odraz čovjekovih duhovnih potreba.
Matematika – kraljica svih znanosti
Brojevi nisu ljudska umotvorina, nego ih čovjek oduvijek prepoznaje kao skriveni jezik u svemu što ga okružuje: prirodi, svemiru, samome sebi i svojim djelima. Starim filozofima broj je više bio kvalitativan nego kvantitativan pojam. Broj su smatrali korijenom svega, a cijeli svemir uređen po matematičkim principima koji su izvor poretka i harmonije.
Nova znanost
U stoljeću koje slavi znanost sve očitijim postaje da znanstvene spoznaje bez etike ne vode nikamo. Potrebna nam je nova znanost, dublja i mudrija, koja osjeća i poštuje harmoniju u prirodnom poretku univerzuma; znanost koja nije oruđe moćnika, već pomaže, stvara, štiti i oplemenjuje. Nova znanost je nova, humanija vizija i interpretacija svijeta.