Metafora u znanosti
Iako je prvenstveno povezujemo s umjetnošću, metafora je važna i u znanosti, pa su tako znanstvenici atom objasnili pomoću analogije sa Sunčevim sustavom, a Darwin je evoluciju predočio slikom stabla. Metafora služi za povezivanje apstraktnih činjenica i složenih ideja s nečim poznatim iz svakodnevnog iskustva na temelju njihove sličnosti. Taj "prijevod" na poznati, živi jezik olakšava razumijevanje, potiče maštu i rađa nove ideje, što vodi novim otkrićima.
Čudo rezonancije
Rezonancija je jedan od univerzalnih zakona, a nastaje kada su dva sustava usklađena. Čovjek je složeni sustav, mikrokozmos, koji se sastoji od ogromnog mnoštva sustava, a istovremeno je dio veće cjeline - makrokozmosa. Da bismo bili usklađeni s makrokozmosom, moramo prvo ugoditi svoj vlastiti instrument kako bi stvarali skladan zvuk.
Tajne životinjskih migracija
Impresivna je udaljenost koju tijekom svojih migracija prevale određene životinjske vrste, ali je zapravo čudesna i nevjerojatna njihova navigacijska sposobnost pronalaska puta, čak i ako njime nisu nikada prošle. Puno je hipoteza koje nastoje objasniti taj fenomen, ali su se pokazale bezuspješnim jer se tajne prirode prije mogu intuitivno razumjeti nego što se mogu objasniti materijalističkim jezikom znanosti.
Biomimikrija – Ljudsko stvaralaštvo nadahnuto prirodom
Biomimikrija je pristup u tehnologiji i dizajnu koji u usklađivanju funkcionalnosti, ekonomičnosti i ljepote koristi pouke iz prirode. Čovjek može stvoriti razne izume, ali niti jedan koji već ne postoji u prirodi. U prirodi ništa nije slučajno, svaka stvar ima svoje mjesto i oblik tako da što bolje služi cjelini. Mudrost prirode je neiscrpna i još puno toga možemo od nje naučiti.
Kvadrivijum
Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.
Matematika kroz prošlost
Najstariji prapovijesni predmeti izrađeni ljudskom rukom koji označavaju dane u lunarnom kalendaru, kao i špiljski crteži, potvrđuju da je matematika nastala u pradavnoj prošlosti. Iako je nesumnjiva njezina praktična uloga u ljudskom životu, matematika je, kao i poezija, slikarstvo, umjetnost općenito, isto tako odraz čovjekovih duhovnih potreba.
Matematika – kraljica svih znanosti
Brojevi nisu ljudska umotvorina, nego ih čovjek oduvijek prepoznaje kao skriveni jezik u svemu što ga okružuje: prirodi, svemiru, samome sebi i svojim djelima. Starim filozofima broj je više bio kvalitativan nego kvantitativan pojam. Broj su smatrali korijenom svega, a cijeli svemir uređen po matematičkim principima koji su izvor poretka i harmonije.
Nova znanost
U stoljeću koje slavi znanost sve očitijim postaje da znanstvene spoznaje bez etike ne vode nikamo. Potrebna nam je nova znanost, dublja i mudrija, koja osjeća i poštuje harmoniju u prirodnom poretku univerzuma; znanost koja nije oruđe moćnika, već pomaže, stvara, štiti i oplemenjuje. Nova znanost je nova, humanija vizija i interpretacija svijeta.
Charles Darwin: Postanak čovjeka
Darwin u svom djelu Porijeklo čovjeka ispituje da li čovjek, kao i svaka druga vrsta, vodi svoje porijeklo od nekog ranije postojećeg oblika. Dolazi do potvrdnog zaključka, a veliki prekid u lancu između najviše životinje i najnižeg čovjeka naziva karikom koja nedostaje. Naglašava da je glavna razlika između čovjeka i životinja u duhovnosti i moralnom osjećaju.
Vijesti iz znanosti – neuroni
U školi smo učili da se živčane stanice ili neuroni ne dijele i da je njihov broj postignut fetalnim razvojem
Hoće li električni automobili ponovo prevladati?
Povijest električnih vozila započinje 1830-tih kada škotski izumitelji Robert Davidson i Robert Anderson izrađuju prvu kočiju na električni pogon. Nekoliko
Jezici – čuvari našeg nasljeđa i identiteta
Od šest do sedam tisuća jezika, koliko ih se danas govori u svijetu, ugroženo ih je čak dvije i pol tisuće. Prema procjenama stručnjaka, svaka dva tjedna umire u svijetu, zajedno sa svojim posljednjim govornikom, i jedan jezik.