Turritopsis dohrnii vrsta je meduze i jedina za sada poznata vrsta kojoj uspijeva prekinuti proces starenja i izbjeći smrt. Kada dosegne vrhunac zrelosti, ta se meduza može transformirati u polip i tako ponovno započeti životni ciklus. Otkriće njezine "besmrtnosti" potvrdilo je da zagonetke postoje i u onim područjima koja smatramo istraženim i poznatim.
Iako znanost Afriku smatra kolijevkom civilizacije, mnogi su njezini dijelovi do danas slabo istraženi. Krajem 20. stoljeća u Sahari, u isušenom jezeru Nabta Playa, otkriveni su ostaci naselja i tumuli koji prethode I. egipatskoj dinastiji te kromleh, odnosno skupina megalita složenih u krug prema izlasku Sunca za ljetnog solsticija. Povezuje ga se sa Stonehengeom, iako se procjenjuje da je tisuću godina stariji od njega, što ga čini jednim od najstarijih poznatih nam opservatorija.
Biomimikrija je pristup u tehnologiji i dizajnu koji u usklađivanju funkcionalnosti, ekonomičnosti i ljepote koristi pouke iz prirode. Čovjek može stvoriti razne izume, ali niti jedan koji već ne postoji u prirodi. U prirodi ništa nije slučajno, svaka stvar ima svoje mjesto i oblik tako da što bolje služi cjelini. Mudrost prirode je neiscrpna i još puno toga možemo od nje naučiti.
Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.
Najstariji prapovijesni predmeti izrađeni ljudskom rukom koji označavaju dane u lunarnom kalendaru, kao i špiljski crteži, potvrđuju da je matematika nastala u pradavnoj prošlosti. Iako je nesumnjiva njezina praktična uloga u ljudskom životu, matematika je, kao i poezija, slikarstvo, umjetnost općenito, isto tako odraz čovjekovih duhovnih potreba.
Brojevi nisu ljudska umotvorina, nego ih čovjek oduvijek prepoznaje kao skriveni jezik u svemu što ga okružuje: prirodi, svemiru, samome sebi i svojim djelima. Starim filozofima broj je više bio kvalitativan nego kvantitativan pojam. Broj su smatrali korijenom svega, a cijeli svemir uređen po matematičkim principima koji su izvor poretka i harmonije.
Lutkarska umjetnost predstavlja univerzalan jezik jer se pomoću lutki i maski prenose različite poruke i ideje. Naglašenim pokretima i govorom lutka budi nešto što već postoji u mašti gledatelja. Stoga među sačuvanim ostacima svih starih civilizacija redovito susrećemo obredne maske koje su služile prenošenju misterijskih poruka.