GEA_Neuron4U školi smo učili da se živčane stanice ili neuroni ne dijele i da je njihov broj postignut fetalnim razvojem konačan. Time su se objašnjavale zdravstvene poteškoće u starijoj životnoj dobi poput slabljenja pamćenja, pažnje, mogućnosti učenja i spoznajnih sposobnosti. Novija istraživanja pokazuju da to ipak ne mora biti tako. Neuroni se zaista ne dijele na način uobičajen za ostale tjelesne stanice, međutim, u području prednjeg dijela mozga nazvanog hipokampus tijekom čitavog životnog vijeka postoje matične stanice iz kojih vanjskim ili unutrašnjim poticajima mogu nastajati novi neuroni. Ovakva istraživanja dokazuju veliku važnost mentalne aktivnosti tijekom čitavog života i opovrgavaju mišljenje da je starenje našeg organizma nužno povezano sa smanjenjem mentalnih sposobnosti. Potvrđuju savjete tisućljetne medicine i Istoka i Zapada o važnosti svakodnevnog bogatog duševnog i duhovnog života, neovisno o tome u kojoj se životnoj dobi nalazimo. Nadalje, suvremena je znanost potvrdila da se prilikom kontemplativnog stanja opuštene pozornosti u mozgu potiče izlučivanje endorfina koji utječe na jačanje imunološkog sustava, odnosno pomaže održavanju općeg psihofizičkog zdravlja. Nasuprot tome, pretjerana i dulja proizvodnja kortizola, koji se stvara prilikom kroničnog stresa toliko prisutnog u suvremenom načinu života, suzbija nastajanje novih neurona u mozgu i izaziva oštećenje pamćenja te sma­njenje kognitivnih sposobnosti. Dakle, priroda našeg bića nudi nam velike mogućnosti razvoja i djelova­nja. No, budući da se bez dodatnog poticaja ne razvijaju, moto ovih neurona je “uzmi i iskoristi ili izgubi”, što znači da sami svojom mentalnom aktivnošću i poticajima određujemo koliko ćemo vlastite potencijale zaista i razviti – ili ćemo te prilike propuštati i napo­sljetku ih izgubiti.

Autor: Ivančica Krivdić