Problem povećanja ljudske energije naslov je nestrpljivo iščekivanog članka Nikole Tesle u kojem je trebao objaviti rezultate svoga istraživanja bežičnog prijenosa energije. Suprotno očekivanjima, Tesla u njemu iznosi smisao i svrhu svoga rada te njegov utjecaj na napredak čovječanstva. Kasnije ga nadopunjuje detaljnom razradom filozofskih pitanja o čovjeku i njegovoj povezanosti s univerzumom.
Filozofija je velika učiteljica jer nam daje odgovore na temeljna životna pitanja koja si čovjek oduvijek postavlja. Filozofska učenja formiraju i transformiraju, a ne samo informiraju, pružajući nam osjećaj sigurnosti i slobode.
U stoljeću koje slavi znanost sve očitijim postaje da znanstvene spoznaje bez etike ne vode nikamo. Potrebna nam je nova znanost, dublja i mudrija, koja osjeća i poštuje harmoniju u prirodnom poretku univerzuma; znanost koja nije oruđe moćnika, već pomaže, stvara, štiti i oplemenjuje. Nova znanost je nova, humanija vizija i interpretacija svijeta.
Često nas na novi početak prisile okolnosti i on započinje bolno, na ruševinama onoga što se činilo čvrstim i na čemu smo temeljili planove za budućnost. Početi iznova znači moći pogledati istini u oči i priznati sebi da smo dugo živjeli u iluzijama. Za to je potreban ne samo nov način mišljenja, nego i nov način života.
Špilju, mjesto vječne tame u kojoj traje život kamena mjeren tisućljećima, čovjek je oduvijek vezao uz misterije i inicijatske obrede. U mnogim tradicijama ona je arhetip maternice, mjesto obnavljanja, ponovnog rođenja. Ljepota ovog umjetničkog djela prirode ispunjava čovjeka današnjice poštovanjem i divljenjem.
U Rudini, lokalitetu nedaleko od Požege, nalaze se ostaci crkve i benediktinskog samostana sv. Mihovila, najvažnijeg srednjovjekovnog sakralnog spomenika u Slavoniji. Na lokalitetu su pronađene dvadeset i dvije kamene skulpture te nadgrobni natpis „BRAT IAN“ uklesan oko 1200. godine, što ga čini prvim hrvatskim natpisom na latinici.
Vještina kojom životinje upotrebljavaju alate od grana, lišća, biljnih vlakana i kamenčića je čudesna i čini ih pravim majstorima. Takve primjere stalno otkrivamo i priroda nas uvijek iznova iznenađuje svojim bezbrojnim tajnama.
La folia je jedna od najstarijih europskih glazbenih tema. Jedinstvena je po tome što je preživjela i obnavljala se u brojnim varijacijama sve do našeg vremena: od Vivaldijevih, Bachovih, Lisztovih, Paganinijevih i van Beethovenovih skladbi do filmske glazbe.
ožujak 2015