Još uvijek isuviše često mislimo da je čovjek jedino biće na planetu Zemlji koje izrađuje i koristi alate. No, vještina kojom ih upotrebljavaju pojedine životinje uistinu je čudesna i svrstava ih u prave majstore.
Jedni od najvećih majstora u postizanju svojih ciljeva svakako su čimpanze. Za lov na termite koriste izrađenu pecaljku. Prvo velikim štapom naprave rupu u termitnjaku. Zatim uzmu grančicu čiji uži kraj raščetkaju zubima. Kraj s četkom guraju u termitnjak čime će “upecati” deset puta više termita nego s neobrađenom grančicom. Osim pecanja ponekad idu i u lov na manje sisavce koristeći primitivno koplje. Za razbijanje tvrde ljuske orašastih plodova koriste kamen i drvo po principu čekića i nakovnja, a isto čine i kapucini. Znaju koristiti list kao šalicu za skupljanje vode. Osim čimpanzi, viđeni su i snimljeni još i orangutani i gorile kako koriste štap za provjeravanje dubine vode koju prelaze, te kao oslonac i sidro. Orangutani izrađuju i zviždaljke od lišća kako bi se međusobno upozorili na nadolazeću opasnost. Majmuni makaki pokraj budističkih hramova na Tajlandu koriste vlakna kokosa i grančice kao zubni konac i poučavaju svoje mlade kako ga pravilno koristiti.
Afrički slonovi od prožvakane kore drveća i pijeska zatvaraju rupu s vodom da ne ispari, a vraćaju joj se kad ožedne. Njihovi azijski rođaci koriste muhomlate od granja protiv dosadnih kukaca.
I ptice su također vrsni korisnici alata. Mali strvinar, bijela crkavica, razbija nojeva jaja bacanjem kamenja. Vrane koriste grančice za “pecanje” crvi iz stabala. Znaju postati toliko privržene svom alatu da ga nose sa sobom kamo god idu, a mladima treba i oko godinu dana da savladaju tu vještinu. Također, poznato je da ostavljaju orahe na cesti ili ih čak bacaju s visine na cestu kako bi im razbile tvrdu ljusku. Možemo li reći da naša vozila pretvaraju u svoj alat?
U morskom svijetu vidre koriste kamenje kao čekić i nakovanj kako bi došle do mesa školjke, a plivajući leđno na trbuhu nose potrebni kamen. Dupini koriste morske spužve za traženje i istjerivanje plijena na pješčanom morskom dnu kako si ne bi pritom ogrebli nos. Jedna vrsta tropske hobotnice, otporna na žarnice portugalskog ratnika (lat. Physalia physalis), zna otkinuti njegove krakove i koristiti ih kao oružje ako je napadnuta.
Niti svijet kukaca nije bez svojih predstavnika u korištenju alata. Vrsta mrava u sušim krajevima Sjeverne Amerike baca kamenčiće u vertikalne ulaze suparničkih kolonija kako bi omeli njihove radnike u sakupljanju hrane. Neke ose koriste kamenčiće pri ravnanju blata za gnijezdo.
Ovakvih primjera ima još mnogo, a svaki je novi dan ujedno i nova mogućnost za otkrivanje tajni prirode, za otkrivanja u kojima možda ipak nismo tako daleko odmakli. S tim na umu, čemu se zapravo stalno iznova čudimo – prirodi ili vlastitom neznanju?
Autor: Matija Prević[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]