Majanska je kultura, kao i ostale stare kulture Srednje Amerike, nakon španjolskog pokoravanja pala u zaborav. Otkrivanje iznimnih vrijednosti i dosega te kulture traje od kraja XIX. stoljeća do danas. Ostaci gradova, veličanstvenih hramova i piramida, spomenika bogate ornamentike, te osobito njihov kalendar i praćenje astronomskih pojava, svrstavaju je u red velikih civilizacija poput egipatske ili mezopotamske.
U nastavku intervjua znanstvenik Rupert Sheldrake analizira današnju mehanicističku sliku svijeta i čovjeka na koju smo navikli, a koja nas je dovela do podvojenog načina života. Budući da smo ugrozili Zemlju, a time i sebe, Sheldrake smatra da bi nova slika svijeta trebala proizaći iz holističkog pristupa znanosti, a u tom ponovnom povezivanju čovjeka i prirode važnu ulogu može imati filozofija prirode.
Iako je prvenstveno povezujemo s umjetnošću, metafora je važna i u znanosti, pa su tako znanstvenici atom objasnili pomoću analogije sa Sunčevim sustavom, a Darwin je evoluciju predočio slikom stabla. Metafora služi za povezivanje apstraktnih činjenica i složenih ideja s nečim poznatim iz svakodnevnog iskustva na temelju njihove sličnosti. Taj "prijevod" na poznati, živi jezik olakšava razumijevanje, potiče maštu i rađa nove ideje, što vodi novim otkrićima.
Fotografija je uhvaćeni trenutak u vremenu koji može odražavati samo ono vidljivo oku, ali na dubljoj razini i ideju izraženu kroz materijalno. Filozof koji traga za nematerijalnim vrijednostima i uočava ih u pojavnom, može ih "uhvatiti" i prenijeti pomoću fotografije. Fotografija koja uspije prenijeti neki viši smisao nalazi odaziv kod onoga koji traga. Zato i fotografija može probuditi filozofa.
Iako je fotografija u XIX. stoljeću bila novi medij, prevladavalo je mišljenje da treba služiti dokumentiranju i biti tehnički savršena, zbog čega se dobrom fotografijom smatralo ukočeno poziranje ispred formalne pozadine. Engleska fotografkinja Julia Margaret Cameron među prvima je tehničkim poigravanjem i nastojanjem da fotografijom prenese i karakter osobe usmjerila fotografiju prema njezinom umjetničkom aspektu.
Plinije Stariji živio je u prvomu stoljeću nove ere (23. – 79.). Napisao je golemo djelo Historia Naturalis u 37
kolovoz 2016