Ivan Tomašević

Kant i metafizika

Veliki njemački filozof Immanuel Kant jedan je od posljednjih velikih filozofa Zapada. Središnja tema njegovih istraživanja bila je metafizika koja se bavi onim nadosjetilnim, iako je živio u vremenu filozofskog empirizma za koji svaka razumska spoznaja dolazi isključivo iz osjetilnog iskustva. Dokazavši da ne potječu svi elementi spoznaje iz iskustva, Kant je u metafizici napravio kopernikanski obrat. Smatrao je da se ne može biti ravnodušnim pred metafizičkim pitanjima jer metafizika je "stavljena u nas od same prirode".

Mehanizam iz Antikitere

Kod grčkog otoka Antikitere iz potonule rimske galije 1900. godine izvađeni su neobični komadi bronce. Dvije godine kasnije, direktor Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni otkrio je da se radi o dijelovima mehanizma sa zupčanicima, nekoj vrsti satnog mehanizma s astronomskom funkcijom. Većina stručnjaka odbacila je tu pretpostavku smatrajući takav mehanizam prekompleksnim za antičku tehnologiju. Njegovo sustavno proučavanje otpočelo je pedeset godina kasnije, a otkrića vezana uz ovaj zagonetni mehanizam nadilaze i najbujniju maštu znanstvenika.

Paracelsus – Učenje iz knjige prirode

Paracelsus, jedan od najvećih liječnika svih vremena, uzburkao je duhove XVI. stoljeća odbacivši stare medicinske autoritete. Isticao je da liječnik prvenstveno mora istraživati i učiti iz otvorene knjige prirode, a ne samo iz knjiga. Njegova medicina počiva na četiri stupa: filozofiji, astronomiji, alkemiji i etici. Zbog britkog jezika stekao je mnoge neprijatelje pa su ga proglašavali šarlatanom i zabranjivali mu tiskanje knjiga. U potrazi za znanjem proputovao je mnoge zemlje, liječio bogate i siromašne te mnoge beznadne slučajeve, ne tražeći ništa zauzvrat, čime je stekao besmrtnu slavu.

Vremenski ciklusi – Ritam povijesnog vremena

Kalendari i satovi nam gotovo savršeno mjere vrijeme, ali znamo li zapravo što je vrijeme? Obično ga doživljavamo kao kontinuum, nešto što teče, nezadrživo dolazi i nepovratno nestaje... No, ništa u prirodi ne ide linearno u beskonačnost, sve kruži: od elektrona do planeta i cijelih svemirskih sustava koji se gibaju oko svog središta, a toj je zakonitosti podložno i vrijeme. Sve velike tradicije čovječanstva naglašavaju cikličnost vremena i prenose učenje o vremenskim ciklusima, krugovima vremena unutar kojih se očituju svi aspekti jedne stvarnosti.

Newton – alkemičar

Sir Isaac Newton (1643.–1727.), engleski fizičar, matematičar i filozof, najpoznatiji je po svojoj teoriji o gravitacijskom djelovanju. No, sve do prošlog stoljeća nije se znalo da se Newton intenzivno bavio alkemijom koju je smatrao dijelom iskonske, izgubljene mudrosti. Danas ga nazivaju prvim velikim fizičarem i zadnjim velikim magom.

Konfucije – veliki učitelj Kine

Veliki kineski učitelj Konfucije nastojao je na etičkom usavršavanju čovjeka i uspostavi državnog poretka utemeljenog na etici. Konfucijevo učenje sakupili su njegovi učenici u djelu Lun Yu, koje je postalo glavno štivo konfucijanizma i svojevrstan priručnik za ispravno ponašanje.

Corpus hermeticum – Mudrost Hermesa Trismegistosa

Hermetizam je učenje koje se pripisuje Hermesu Trismegistosu, legendarnom egipatskom kralju, svećeniku, proroku i filozofu. Zbirka rasprava Corpus Hermeticum izvršit će golem utjecaj na najveće filozofe renesanse – od Marsilija Ficina preko Pica della Mirandole do Giordana Bruna.

Plotin – O duši

Ako je duša besmrtna i božanska, i ako smo mi doista duša, a naše tijelo samo oruđe kojim se ona služi, onda se nameće cijeli niz pitanja: Zašto je duša sišla u tijelo? Zašto smo osuđeni na trpnju u ovom osjetilnom svijetu? Zašto se ne sjećamo svog božanskog porijekla? I, konačno, može li se i ako duša vratiti u svoje istinsko boravište?