simboli – Nova Akropola

Glas tišine

Categories: Filozofija|Tags: "cvjetovi života", "yogini s bijelih planina", 10-2025, Arhan, autentičnost, čarobnjak Mara, dana, dhyana, djelovanje, Doktrina oka, Doktrina srca, Dolina istinskog svjetla, drevni tekstovi, duša, dvorana patnje, glas istine, glas savjesti, hramovi, iluzija, istina, istočna filozofija, Knjiga zlatnih pravila, kontemplacija, kraljevstvo Maye, Kshanti, lanu, Marijana Starčević Vukajlović, mistika, mudrost, nesebičnost, neznanje, nirvana, nutrina, oslobođenje čovjeka, patnja, podzemne biblioteke, požrtvovnost, prajna, Psiha, ruska filozofkinja Helena Petrovna Blavatsky, Samospoznaja, Sedam vrata, Shila, simboli, smisao postojanja, spoznaja, Staza oslobođenja, Tibet, tibetske legende, tihi govornik, tri dvorane, učenje, Velika hereza, viraga, virya, vrijednosti, vrlina, zlatni ključ|

Glas tišine izbor je iz tibetske Knjige zlatnih pravila koja sadrži temeljna učenja istočne filozofije. Odabir je napravila Helena Petrovna Blavatsky u nastojanju da duboku mudrost drevnog Tibeta što razumljivije i poticajnije prenese zapadnim tragateljima odgovora na pitanja: koji je smisao i cilj mog postojanja, i kako ga dostići? Glas tišine uči da tek kada odbacimo metež vanjskog svijeta i postignemo nutarnju tišinu, možemo "čuti" tihog govornika, glas istine i savjesti koji boravi u svakome od nas, savjetuje nas i vodi na putu samoostvarenja.

Predromanika

Categories: Arhitektura|Tags: 09-2025, Aachen, Aachenska katedrala, benediktinska opatija u Clunyju (Burgundija), Benediktinski red, Bijela Hrvatska, Bizant, Branimir, bratovština Sveti Juraj od Raduna, Cetina kod Vrlike, Corbic, crkva, Crkva sv. Donata u Zadru, Crkva sv. Jurja u Radunu kod Kaštel Starog, Crkva sv. Marije u Zadru (Stomorica), Crkva sv. Mihovila na Biokovu kod Igrana, Crkva sv. Nikole na Prijekom, Crkva sv. Spasa, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Domagoj, franački gradovi, Franačko carstvo, Freising, germanska plemena, geslo Ora et labora (Moli i radi), Hana Lencović, Hrvati, hrvatska država, hrvatska povijest, Hrvatsko kraljevstvo, jadranska obala, Karlo Veliki, karolinška arhitektura, karolinška renesansa, Karolinzi, kasnoantička civilizacija, katedrala u Akvileji, katedrale, knez Ljudevit, knez Porga, knez Višeslav, kralj Tomislav, kripta, kršćanska civilizacija, kršćanstvo, krstionica, kultura, Ljetopis popa Dukljanina, Lyon, metan, misionari, Novigradska katedrala, očuvanje baštine, osmerolisni tlocrt, Palatinska kapela, Papa Ivan X., patristika, Petar Krešimir IV., pleter, pleterna ornamentika, pokrštavanje, Posavska ili Panonska Hrvatska, predromanika, Primorska ili Dalmatinska Hrvatska, religijska arhitektura, rimska arhitektura, rimska tradicija, romanika, sakralne građevine, Salzburg, samostani, seoba, seoba naroda, šesterolisni tlocrt, simboli, srednjovjekovlje, srednjovjekovna umjetnost, starohrvatske crkvice, Stjepan Držislav, sv. Benedikt, Sveto pismo, Sveto Rimsko Carstvo, tlocrt u obliku križa, Tours, Trpimir, Ugarska, umjetnost, Zapadno Rimsko Carstvo|

Predromanika obuhvaća vremenski raspon od kraja 6. stoljeća do punog procvata romanike početkom 10. stoljeća. Tijekom tog razdoblja dolazi do prožimanja i stapanja antičkih kulturnih elemenata s kršćanskim svjetonazorom i nasljeđem uglavnom germanskih naroda. Stoga se predromanika očituje u raznolikosti regionalnih i lokalnih obilježja, a zajedničko joj je izgradnja crkvi i samostana koji postaju oaze kulturne i umjetničke aktivnosti.

Raffaele Monti – Mramorni velovi

Categories: Kiparstvo|Tags: "Nevjesta", 09-2025, 6. vojvoda od Devonshirea William Cavendish, Ajant brani tijelo Patrokla, Aleksandar kroti Bukefala, Antonio Canova, božica ognjišta, Gaetano Matteo Monti, Giuseppe Sanmartin, ideje, John Copeland, kapela Sansevero u Napulju, kasni barok, kipar, Kuća vestalki, kult, kult vatre, ljepota, Mađarski nacionalni muzej, mit, mramor, Numa Pompilije, Pompeji, Prva svjetska izložba, remek-djelo, simboli, skulptura, skulptura Prekrivenog Isusa, Stela Zorić, svetište, Troja, umjetnička tehnika, Vesta, Vestalka s velom|

Talijanski kipar Raffaele Monti najpoznatiji je po iznimnoj vještini stvaranja iluzije prozirnih velova u mramoru. U svojim djelima spaja tehničko majstorstvo nad mramorom, slojevitu simboliku i sposobnost prenošenja uzvišenih osjećaja kroz kamen. Njegovo remek-djelo Vestalka s velom predstavlja svećenicu božice Veste koja je svetu rimsku vatru održavala živom. Od svog nastanka do danas, Vestalka s mramornim velom izaziva divljenje i čuđenje svojom izvedbom i bezvremenom ljepotom, šireći oko sebe neobičan mir koji poziva na kontemplaciju.

Genetski disk

Categories: Zanimljivosti|Tags: 08-2025, biološko znanje, civilizacija Muisca, embrij, fetus, Ines Bakalar-Milatić, kameni disk, Kolumbija, lidit, simboli, tehnologija|

Neobični disk pronađen u Kolumbiji jedna je od neriješenih zagonetki za koju znanost nema objašnjenje. Čini se da pripada nepoznatom poglavlju ljudske povijesti, a odražava napredna znanja iz biologije jer prikazuje ono što je tek u novije vrijeme vidljivo samo pod mikroskopom, odnosno ultrazvukom. Ovo otkriće potvrđuje kako znamo vrlo malo o pretpovijesnim civilizacijama i njihovim tehnološkim mogućnostima.

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Razotkrivanje maske

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2025, adolescenti, afrička plemena, Anubis, Apolonov hram, Archana Samarth, bog smrti, božanska priroda, božanski glasnici, ceremonije, Cham, chayya, ciklus života, Delfi, domoroci, drama No, dualna priroda čovjeka, duhovi predaka, dvojna priroda čovjeka, egipatska kultura, Egipatski muzej u Kairu, egipatski svećenici, emocije, film Maska, filozofska učenja, grčka tradicija, grupna terapija, hannya, heroji, identitet, krinka, kultovi, Kwakwaka'wakw, Loris Ivančić Žic, magijski rituali, maska faraona Tutankhamona, misterij, mitološki junaci, narodni ples Puralia Chhau, Pacifik, Padmasambhava, Papua Nova Gvineja, persona, ples Topeng, ples Vajra, psihodrama, šakal, simboli, sjena, smrt, suživot, teatar života, tradicije, umjetnici, vrline|

Maska doslovno i metaforički prekriva ili skriva čovjekovo lice. Kroz prošlost su se koristile u mnogim kontekstima, od vjerskih i kulturnih do terapeutskih i obrazovnih. U antičkom teatru riječ za masku koju je glumac nosio na pozornici kao i ulogu koju je igrao, bila je persona. Jung je personom nazvao masku kojom se predstavljamo u javnosti. Na tom tragu, uloga maske je podsjetiti čovjeka na njegov pravi identitet i potaknuti ga na razotkrivanje svoje božanske prirode.

Uskršnji otok – izgubljena karika prošlosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "drvo koje govori", "drvo pjesama za recitiranje", "Južni kontinent", "Kratkouhi", 08-2024, Ahu, arheološka otkrića, Ariki Ngaara, Atila Barta, Carl F. Behrens, Champollion, divovi, drevni Peru, Dugouhi, egipatski hijeroglifi, Eldorado, etnografske zabilješke, Filip Gonzales, grobnica faraona Tutankhamona, Hanau-eepe, Hanau-momoke, Harappa, Herber Wendt, Heyerdahl, Howard Carter, huri-moai, ideogrami, istraživači, James Cook, kameni čuvari, kohau-rongo-rongo, kopači gvana, kralj Hoto-Matua, kršćanski misionari, kult čovjeka-ptice, kultura Mohenjo-daro, kulturna tradicija čovječanstva, kumiri, megalitske zidine, misionar Eugene Eyradu, moai, nizozemski admiral Jacob Roggeveen, opsidijan, Otto von Kotzebue, piktografsko pismo, Počelo je u Babilonu, pupak svijeta, Putovanje kroz južne zemlje i oko svijeta, Republika Čile, robovi, rongo-rongo ploče, Schliemann, simboli, tabu, Tahiti, tau, Te-Pito-o-te-Henua, Tihi ocean, tongata-rongo-rongo, Troja, ugašeni vulkan, vulkanski krater Rano-Raraku|

Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski "kameni čuvari". No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.

Alkemija

Categories: Znanost|Tags: "solve et coagula", 07-2024, alegorije, Alkahest (univerzalno otapalo) i Elixir vital (eliksir života), Alkemija u 19. stoljeću, Antonia Cotignola, Asklepije, atanor, Avicena, bakar, bhutas, bog Thot, četiri elementa, corpus hermeticum, drevni Egipat, država, eter, Geber, H. P. Blavatsky, Hermes Trismegistos, hermetička tradicija, hermetički spisi, hijerofant, Jabir Ibn Hayyan, Jupiter, kositar, kraljevska umjetnost, kvintesencija, Lapis philosophorum (filozofski kamen), magija, Mars, Merkur, metali, misteriji, mit o Ozirisu, Mjesec, Nives Lozar, olovo, Pimander, pitagorejci, Platon, praiskonska materija, prakrti, prima materija, Salomonov pečat, Sankhya škola, Saturn, Set, simboli, simbolički jezik, Smaragdna ploča, sol, srebro, Summa Perfectionis, sumpor, sunce, svećenička kasta, sveto učenje, tanmatras, taoizam, teozofija, Thot-Hermes, Timaj, Titus Burckhardt, transumutacija, Veliko djelo, Venera, željezo, živa, zlato|

O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".

Egipatska matematika

Categories: Znanost|Tags: 07-2024, Ahmesov papirus, Aleksandrijska knjižnica, Amon Ra, arhetip, Atila Barta, binarni sustav, brojevi, dekadski sustav, demotsko pismo, egipatska geometrija, egipatski hramovi, Eneade, Fibonacci, filozofska škola, geneza, Giza, hijeratsko pismo, hijerofanti, hijeroglifsko pismo, himne, Horusovo oko, hram u Edfuu, iracionalni broj ℼ, kvadratura kruga, misterij brojeva, Moskovski papirus, Muzej u Kairu, nula, Papirus Leyden, Pentamonov sarkofag, piramide, Pitagora, Ramzes III., sakralna matematika, simboli, svijet ideja|

Sačuvani hramovi i piramide te njihova precizna orijentacija govore o velikom matematičkom znanju starih Egipćana, ali i o nastojanju uspostave sklada između univerzuma, hrama i čovjeka prema matematičkim kanonima. U podlozi te matematike prirode bilo je shvaćanje da sve što postoji nastaje iz nevidljivog svijeta ideja. Odnos između nevidljivog i vidljivog svijeta izražavali su pomoću brojeva. Brojevima su opisivali zakonitosti prema kojima sve nastaje i nestaje…

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.