simbol – Nova Akropola

Pleter u umjetnosti i simbolici

Categories: Simbolizam|Tags: 09-2025, Alhambra, arhitektura, Asirija, Benediktinci, bikovi, bosanski krstjani, civilizacija, Crkva sv. Nediljice u Zadru, Crkva sv. Petra u Solinu, dvopleter, Egipat, Enki, euharistija, faraon, Grčka, grifoni, Islam, kaducej, kršćanstvo, krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, kultura, labirint, Mak Dizdar, Maye, Mezopotamija, Modra rijeka, nadgrobni spomenici, orlovi, ornament, ornamentika, palma, pentagram, podzemni svijet, povijest, predromanika, ptice, Rim, sakralna umjetnost, simbol, srednji vijek, stećci, Sumer, tropleter, uglati pleter, umjetnost, voda života, zmije, Zoran Lukarić|

Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.

Mogu li se ljepota i tehnika ujediniti?

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2025, Delia Steinberg Guzmán, duhovnost, duša, Franco Špigić, harmonija, jezik prirode, priroda, ritam, simbol, vještina, zlatni omjer, znanje|

Ljepota je apstraktan pojam, neshvatljiv bez prijenosa u vidljiv oblik. Da bi umjetnik mogao izraziti ljepotu, potrebna mu je odgovarajuća tehnika. No, tehnika sama po sebi je beživotna bez pravog nadahnuća, bez doticaja ljepote. Zadivljen pogled, nutarnji ili vanjski, otkriva umjetniku nove nijanse, nove tajne prirode koje se pokazuju kao ljepota. Sve izranja iz neiscrpnog misterija prirode koja nas podučava da tehniku treba staviti u službu ljepote, da forma ne zasjeni nebeski sadržaj koji dušu uzdiže u visine.

Simbolizam drevne Amerike

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2025, Aleksandar Makedonski, Antropološki muzej u Limi, Anubis, Arheološki muzej u Limi, Arthur Posnansky, Azteci, Babilon, Bastet, bog Dagon, bog kiše Tlaloc, bog Narajan, bog vjetra, bog zemljotresa Ollin Tonatiuh, Bolivija, čaplja, četiri sunca, Chavín, Chavinska ploča, Chibche, Chichen Itza, Čile, civilizacija Chimu, coatl, Cuchillón de Chavín, čvornato pismo, deva, dinastija Han, dr. Lumbreras, Egipat, Ekvador, figurice cuchimilco, geološki pokreti, germanska mitologija, gordijski čvor, Hanuman, Hermes, Hram grmljavine, Huehueteotl, Huitzilopochtli, ikonografija, Inke, inteligencija, Izida, jaguar, jezero Titicaca, Jorge Angel Livraga, Južna Amerika, Kabala, kaducej, keramika, kolibrić, Kon, kozmička Majka, kozmički jaguar, Ksenija Nikčević, kultura, kultura Chancay, kultura Maranjon, kultura Nazca, kultura Paracas-pećina, kulture Moche, kulturna žarišta, kvinkunks, Laurette Sejourné, lik mačke, lik majmuna, ljama, Marija, Mau, Maye, Meksička dolina, Meksiko, Merkur, Mjesec, Muzej Larco Herrera, Nefesh, obredni pehari, Okrugli hram, Pachacutec, Palenque, Paracas, Paracas-nekropola, pastofor, Peru, posude kero, psihopomp, quetzal, Quetzalcoatl, Quilla, Ramajana, simbol, Srednja Amerika, Stela Raimondi, sunce, svastika, svijest, Teotihuacán, Tiahuanaco, Tlalocan, Tolteci, Torov čekić, univerzum, Uxmal, Venera, Viracocha, Vrata Sunca, Xólotl, Yucatan, ženski princip, zmija, Zvijezda Danica, zviždeće posude|

Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.

U mjesecu travnju – Sveti Juraj

Categories: Simbolizam|Tags: 04-2024, arhetipska borba, čast, dama, Delia Steinberg Guzmán, Dobro, Kapadokija, Ksenija Nikčević, legenda, ljepota, mit, plemeniti čovjek, pravda, simbol, svetac, viteštvo, vjera, zaštitnik vitezova, zmaj|

Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog "zmaja". Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Antun Branko Šimić

Categories: Književnost|Tags: 02-2024, Ante Stamać, Apollinaire, Bodelaur, Budući, časopis Juriš, časopis Književnik, časopis Vijavica, dobrota, dostojanstvo duha, Drinovci, ekspresionizam, eseji, feljtoni, Gustav Krklec, Jure Kaštelan, književne kritike, književnost, Krleža, ljepota, ljubav, Matoš, Melanija Rogar, Meštrović, Mi smo se sreli na zvijezdi…, modernizam, Moja preobraženja, Nazor, Niko Milićević, Opomena, Pjesma pjesnika, pjesme Pjesnici, poezija, Povratak, Proust, Rimbaud, simbol, smrt, Smrt i ja, snaga ideja, Strindberg, Ujević, umjetnost, zbirka pjesama Preobraženja, zviježđa|

Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2021, demens, Ernst Cassirer, Fernand Schwarz, filozofija, Franko Maglica, Homo barbaricus, Homo religiosus, Mircea Eliade, mit, religijska antropologija, sapiens, simbol, svetost|

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.

Pitagorino učenje – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 10-2016, aritmetika, astronomija, broj, geometrija, harmonija, kozmos, matematika, muzika, muzika sfera, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, proporcija, simbol|

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...

Kugla i krug

Categories: Znanost|Tags: 10-2016, Antun Musulin, broj, broj π, gematrija, geometrija, Jedno, kaos, krug, kugla, matematika, Ne – Broj, Pitagora, pitagorejci, prirodni zakoni, simbol|

Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.