sloboda – Nova Akropola

Pouka o blagostanju

Categories: Aktualno|Tags: "prirodno pravo", 09-2025, Adam Smith, američka Deklaracija o neovisnosti, Art Buchwald, Deklaracija o univerzalnim ljudskim pravima, duhovnost, duša, Edmund Burke, filozofi, Gilad Sommer, glad, John Locke, Konfucije, konzumacija droga, materijalni napredak, materijalno blagostanje, Platon, produktivnost, siromaštvo, sloboda, smrtnost, Sofija Stepanovska, Svjetska banka, Thomas Jefferson, udobnost, vlasništvo, život u zajednici|

Današnja globalna civilizacija dosegnula je razinu materijalnog blagostanja i udobnosti kao nijedna druga civilizacija u povijesti. Ipak, takvo blagostanje nije jamstvo sreće. Zaokupljeni udobnošću, okrenuli smo se sebi, otuđili od svojih bližnjih te izgubili dodir sa suptilnijim aspektima stvarnosti. To se odražava u padu kulturnih vrijednosti, moralnosti i drugim zabrinjavajućim pojavama. Za život u punini potrebno je više od materijalnog blagostanja, a to je ispunjenje nematerijalnih humanih potreba.

Trebamo li nove sustave ili nove ljude?

Categories: Aktualno|Tags: 07-2025, aristokracija, jednakost, oligarhija, Platon, plutokracija, politički sustav, politika, pravda, Sabine Leitner, sistemsko razmišljanje, sloboda, Sofija Stepanovska, timokracija, univerzalni zakoni|

Priroda razvija strukture i obrasce, odnosno sustave unutarnjih veza i odnosa u kojima je sve povezano i međuovisno. Po uzoru na prirodu, stvaraju ih i mijenjaju i ljudi predvođeni vizionarima i vođama. Svaki sustav je usmjeren na postizanje određenog cilja; bez njega nije moguće udružiti napore prema zajedničkom cilju. Sustavi odražavaju naše vrijednosti; bolje sustave mogu stvoriti samo bolji ljudi koji shvaćaju da je uz materijalnu stranu čovjeku potreban i viši smisao života.

Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Categories: Ex libris|Tags: 04-2025, Danijela Popović Šušić, dehumanizacija čovjeka, demagogije, demokracija, diktatura, društvo, država, duh, duhovnost, duša, ekonomija, filozofija, humanizam, individualizam, klasa, kolektivna svijest, kultura, liberalizam, ljudskost, mase, moralna svijest, nacija, nacionalizam, Nikolaj Berdjajev, Novo srednjovjekovlje, rasa, rasizam, rat, religija, ropstvo, savjest, sloboda, služenje, Smisao povijesti, socijalizam, stroj, tehnička civilizacija, tehnička epoha, tehnika, tehnizacija života, umjetnost|

U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.

Možemo li samostalno misliti?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2025, Amalija Kranjec Markešić, ataraksija, Bitak, čin mišljenja, dakle jesam, Delfi, Descartes, doxa, duhovni život, Epikur, epikurejska škola, etika, Fernand Schwarz, filozofija, ideje, identitet, impulzivnost, inteligibilni svijet, intuicija, istina, izbor, Kant, kreativnost, lažna sloboda, mentalne predodžbe, mirnoća duše, Mislim, nagoni, neznanje, nutarnje putovanje, nutarnji mir, osjetila, Platon, praksa, praktičan um, prosvjetljenje, prudentia, razboritost, senzacije, sloboda, suživot, svijest, univerzalni principi, univerzalni zakoni prirode, Upoznaj samoga sebe, uzrok|

Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.

Osjećaj za vrijednosti

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", 11-2024, civilizirano društvo, dijete, djetinjstvo, dužnost, filozofija, harmonija, ideal ahimse, indijski narod, istina, Ivančica Krivdić, književnost, koncept Dharme, konformizam, kriteriji, kulturna povijest, ljepota, ljestvica vrijednosti, ljudska povijest, ljudska svijest, moralni zakoni, motivi, nenasilje, Nilakanta Sri Ram, običaji, obnova vrijednosti, obrazovanje djeteta, odanost, ponašanje, pravda, priroda, prolazno, Propovijed na gori, psihologija, red, religijsko-društveni kodeks, sloboda, sloboda mišljenja, svjetski rat, trajna sreća, trajno, uljudnost, vjeroispovijesti, zakon, zakoni prirode|

Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Categories: Ex libris|Tags: 03-2024, Anđela Sekulić, Arijan Flavije, Domicijan, Epafrodit, etika, filozofski pravac, Hadrijan, mudrost, O pitanjima karaktera i moralnog izbora, praktična filozofija, sloboda, sreća, stoicizam, vrlina|

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 1. dio

Categories: Psihologija|Tags: 02-2023, Bog kojeg nismo svjesni, Čovjekovo traganje za smislom, duhovna sloboda, duhovno nesvjesno, egzistencijalna praznina, emocionalni konflikti, filozofske ideje, humanost, Ključne riječi: psihoterapija, koncentracioni logori, kriteriji vrijednosti, liječenje smislom, Liječnik i duša, ljudskost, Logos, logoterapija, Marijana Starčević Vukajlović, motivacija, nagonsko nesvjesno, Nečujan vapaj za smislom, neuroza, noološka dimenzija, nous, nutarnji pokretač, odgovornost, patnja, Patnja zbog besmislenog života, psihoterapeutska metoda, psyche, savjest, Sigmund Freud, sloboda, slučajnost, smisao života, soma, volja|

Sve prisutniji osjećaj egzistencijalne praznine i besmisla u društvu aktualizira učenje Viktora Frankla o liječenju pomoću smisla. On je isticao da je pronalaženje smisla života temeljna ljudska potreba i uvjet psihičkog zdravlja. Ključno je shvatiti da je život zadatak, a ne niz slučajnosti. Čovjek nije rođen da živi od danas do sutra, već da se ostvari kao ljudsko biće. Taj se cilj ostvaruje kroz različite životne situacije u kojima se trebamo zapitati što nam život kroz njih poručuje, što trebamo naučiti. Tako se približavamo boljem razumijevanju života i njegovu smislu.

Prema slobodi: Ovladavanje našim alatima

Categories: Aktualno|Tags: 10-2022, alati, besmrtna duša, biološki stroj, društvene mreže, filozofija, gospodari pećine, maska, moderna tehnologija, nutarnji identitet, pametni telefoni, persona, personalnost, pitagorejska škola, Platonova alegorija, prana, sloboda, softver, sredstva i ciljevi, više ja, Vlasta Nedela, Yaron Barzilay, životna svrha|

Moderna tehnološka pomagala i alati prisutni su u svim segmentima života. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, sve je češće pitanje koliko nam služe, a koliko nas zarobljavaju i otuđuju. Trebamo osvijestiti kako ih koristimo i u koju svrhu, služe li nam u ostvarenju naše životne svrhe. Važno je imati u svijesti filozofsko pitanje: Tko sam ja? Ono određuje naš način života i odnos prema svemu, počevši od vlastite personalnosti. Ono nam olakšava razlučivati između sredstava i ciljeva te nas oslobađa od robovanja različitim alatima.

Što znači biti slobodan?

Categories: Aktualno|Tags: 05-2019, Delia Steinberg Guzmán, ideali, obaveza, sloboda, Tatjana Mavrić|

Svi želimo biti slobodni, slobodni od svake prisile ili ograničenja, slobodni birati i raditi što god poželimo. Ne želimo žrtvovati svoju slobodu ni zbog koga ili čega. Tako je sloboda svedena na udovoljavanje vlastitim željama i pronalaženje ugode, bez ograničavajućih obaveza. Je li to sloboda ili samo njen privid? Klasična filozofija smatra slobodu darom koji dolazi udružen s odgovornosti te pripada onima koji vladaju sobom i biraju žrtvovati osobne želje i kratkoročne koristi za postizanje individualne i kolektivne slobode.

Postoji li slobodna volja?

Categories: Psihologija|Tags: 02-2019, David Hume, determinizam, dharma, Eneade, filozofija, Julian Scott, karma, Plotin, sloboda, stoici, Tatjana Mavrić, Tri Suđenice|

Je li čovjekov životni put unaprijed određen ili je on gospodar vlastitog života? Postoji li slobodna volja? Ta su pitanja bila stalan predmet filozofskih rasprava kroz povijest. Očigledno je da postoje i životne datosti na koje ne možemo utjecati, ali i naša slobodna volja kako reagirati na njih, što znači da je slobodna volja ograničena izvana, a neograničena iznutra. Ipak, to ne znači da možemo činiti što god poželimo jer je sloboda usko povezana s odgovornosti.