filozofija – Stranica 5

Prema slobodi: Ovladavanje našim alatima

Categories: Aktualno|Tags: 10-2022, alati, besmrtna duša, biološki stroj, društvene mreže, filozofija, gospodari pećine, maska, moderna tehnologija, nutarnji identitet, pametni telefoni, persona, personalnost, pitagorejska škola, Platonova alegorija, prana, sloboda, softver, sredstva i ciljevi, više ja, Vlasta Nedela, Yaron Barzilay, životna svrha|

Moderna tehnološka pomagala i alati prisutni su u svim segmentima života. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, sve je češće pitanje koliko nam služe, a koliko nas zarobljavaju i otuđuju. Trebamo osvijestiti kako ih koristimo i u koju svrhu, služe li nam u ostvarenju naše životne svrhe. Važno je imati u svijesti filozofsko pitanje: Tko sam ja? Ono određuje naš način života i odnos prema svemu, počevši od vlastite personalnosti. Ono nam olakšava razlučivati između sredstava i ciljeva te nas oslobađa od robovanja različitim alatima.

Duboki smisleni razgovor

Categories: Aktualno|Tags: 05-2022, C. G. Jung, Čovjekovo traganje za smislom, Deep Meaningful Conversation, depresija, filozofija, Josip Matković, razgovor, Sabine Leitner, smisao života, Viktor Frankl|

Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Categories: Aktualno|Tags: 04-2022, Albert Einstein, atomska bomba, Bojan Pečnik, Čarobnjakov šegrt, duh humanizma, Edward Teller, Encyclopedia Moderna, filozof, filozofija, fizičar, Friedrich Hund, globalizacija, Hrvatsko proljeće, humanističke ideje, humanizam, Institut Ruđer Bošković, kapitalizam, književnik, kozmopolitski duh, kvantna teorija, Leo Szilard, mirotvorni pokreti, neoliberalizam, Niels Bohr, Nikola Biliškov, Nobelova nagrada, nuklearna opasnost, Pagvaško društvo, Philip Noel-Baker, politika, potrošačko društvo, teorijska fizika, Werner Heisenberg, znanost, znanstvenik, znanstvenik specijalist, znanstveno-tehnička revolucija|

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.

Epikurov hedonizam – Savjeti za sretan život

Categories: Filozofija|Tags: 02-2022, aponia, ataraksia, David Brajić, epikurejac, filozofi iz vrta, filozofija, hêdonê, hedonist, Marta Mihičić, razboritost, sreća, umjerenost, voluptas, zadovoljstvo, želje|

Epikurovo učenje jedno je od posljednjih velikih izdanaka helenske misli. U nastojanju da čovjeka učini sretnim, njegova je filozofija isticala trajno zadovoljstvo, zbog čega se neopravdano povezivala s hedonizmom. Epikur je pak pozivao na umjerenost i duhovno zadovoljstvo do kojeg se dolazi odbacivanjem prolaznih zadovoljstava. Razboritost je smatrao krunskom vrlinom jer omogućuje razabrati što vodi duhovnom spokoju i zadovoljstvu u kojem se nalazi sreća.

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Ambiguity, Aristotel, biotehnologija, budistička filozofija, Complexity, domino efekt, Dvosmislenost, filozofija, Julian Scott, Keats, Marko Aurelije, Melanija Rogar, Neizvjesnost, Nestalnost, Oda slavuju, pandemija Covid-19, Platon, potrošačko društvo, Robert Burns, Simone de Beauvoir, Složenost, umjetna inteligencija, Uncertainty, Volatility|

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.

Sokratovo prijateljstvo

Categories: Filozofija|Tags: 11-2021, Daimon, Delfsko proročište, dijalektika, Elidska, filozofija, Jerko Grgić, Kinička, Kirenska, Ksenofont, majeutika, Megarska, Obrana Sokratova, Platon, Platonska filozofska škola, Sokrat, Uspomene o Sokratu, Znam da ništa ne znam|

Sokrat nije ostavio ništa zapisano i nije utemeljio filozofsku školu, no ipak je ostavio duboki trag u povijesti europske filozofije. Neumorno vodeći razgovore na atenskim ulicama sa svojim sugrađanima različitih dobi, položaja i zanimanja, prijateljski ih je poticao na usavršavanje u vrlini te na pronalaženje odgovora na pitanje kako treba živjeti. Nastojao ih je uvjeriti da se sreća ne nalazi u izvanjskim dobrima, nego da je svatko treba tražiti unutar sebe jer o tome ovisi sreća zajednice kao cjeline. U tome je ostao dosljedan do smrti.

Aleksandrijski znanstvenici

Categories: Znanost|Tags: 11-2021, Aleksandar Veliki, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrov mauzolej, Almagest, Arhimed iz Sirakuze, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristarh sa Samosa, astrolab, Beta, broj π, Brojanje pijeska, Egipat, Elementi (Stoicheia), Eratosten, etika, Euklid, Eureka!, filozofija, Geografija, Geographica, Hiparh iz Nikeje, Ines Borovac Lašić, julijanski kalendar, kaldejska astronomska znanja, katalog zvijezda, Klaudije Ptolemej, metafizika, Museion, O kugli i valjku, O mjerenju kruga, politika, Ptolemej I. Soter, Ptolemejevići, Serapeum, soma, znanost|

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...

Značaj simbola – temelja humanoga reda

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2021, demens, Ernst Cassirer, Fernand Schwarz, filozofija, Franko Maglica, Homo barbaricus, Homo religiosus, Mircea Eliade, mit, religijska antropologija, sapiens, simbol, svetost|

Ohrabren uspjehom znanosti i tehnologije i prenaglašavajući važnost razuma, moderni je čovjek sustavno odstranio sveto. Svijet je postao – svjetovan, a životu i čovjeku oduzeta je duhovna dimenzija. No, čovjek je istovremeno racionalan i intuitivan. Zaborav vlastitih duhovnih korijena doveo je do duboke krize identiteta i dezorijentiranosti. Simboli i mitovi koji povezuju vidljivu i nevidljivu stvarnost pružaju čovjeku mogućnost obnoviti višedimenzionalnu sliku svijeta, razotkrivajući mu ujedno njegovu sudbinu.

Estetska inteligencija

Categories: Psihologija|Tags: 09-2021, arhetip ljepote, Dijana Kotarac, Diotima, estetika, estetske navike, filozofija, Gozba, ljepota, percepcija ljepote, Platon, Sabine Leitner|

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Odgoj u antičkoj Grčkoj

Categories: Psihologija|Tags: 07-2021, Akademija, Amalija Kranjec Markešić, Antisten, Atena, Diogen Sinopljanin, država, enkyklios paideia, epheb, filozofija, filozofske škole, gimnastika, grammatikos, grammatistes, gymnasioni, Herodot, Homer, homeridi, ireni, kitharistes, Likurg, misteriji, muzika, paidagogos, palaistre, Pauzanije, Periklo, Platon, Plutarh, Sokrat, Solon, Sparta, stoička škola, Usporedni životopisi, Zakoni, Zenon s Cipra|

Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.