Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem
Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.
Dva polariteta edukacije
U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje "mekše" obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.
Rasizam – fenomen modernog doba
Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.
Što čini avanturu avanturom?
S nestrpljenjem očekujemo ljetni predah. Ususret novim doživljajima i iskustvima, jedva čekamo ostaviti uobičajeno okruženje, zamornu kolotečinu, ponavljajuće misli… Ljeto može biti prilika i da se odmaknemo i odmorimo od stalnih izvanjskih poticaja, napravimo nutarnju reviziju, prizovemo zaboravljene snove i osvježeni krenemo u avanturu zvanu život.
Kako će se zvati naše doba?
Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima "ispravljanja" zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.
Ponovno otkriti trezvenost
Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.
Mnogo kultura, jedno čovječanstvo
Kulturna sredina u kojoj odrastamo bitno nas određuje jer iz našeg okruženja usvajamo sustav vrijednosti, način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Da smo rođeni u drugim okolnostima, drugačije bismo razmišljali i živjeli. Uvjerenost da je naš način života najbolji stvara jaz i otvara prostor za sukobe. Bez obzira na sve naše razlike, treba znati da smo svi dio ljudskog roda, a kulturni izrazi samo su različiti modaliteti života jednog jedinstvenog čovječanstva.
Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir
Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.
Sudbina carstava
Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.
Smrt obitelji, sloboda pojedincu?
Obitelj kao najstarija društvena institucija doživjela je drastičnu promjenu u zadnjih sto godina. Proširene obitelji koje su pružale materijalnu i moralnu potporu, no nametale određeni način života, zamijenile su nuklearne obitelji koje su ubrzo zapale u krizu. Moderni čovjek oslobodio se tradicije, ali je izgubio kriterije koji su ga usmjeravali u životnim odlukama.
Uloga religije u kulturi i povijesti
Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.
Suvremeno informiranje
Tehnički napredak omogućio nam je putem računala, mobitela i televizije dostupnost mnoštva podataka u svakom trenutku. U tom mnoštvu, od šume je teško razabrati stablo, a vjerodostojnost mnogih podataka je upitna. Ta hiperprodukcija premašuje našu sposobnost asimilacije i stvara oblik globalnog zagađenja. Otuda proizlaze mnogi oblici otuđenja koje zahvaća sve aspekte i slojeve društva. Protulijek infoksikaciji odgovorno je i afirmativno informiranje.