glazba – Stranica 2 – Nova Akropola

Filozofija u poeziji

Categories: Filozofija|Tags: 06-2025, Alexander Pope, Aristotel, čuđenje, Esej o čovjeku, glazba, H. P. Blavatsky, Hamlet, harmonija, inkantacije, intuicija, intuitivna umjetnost, jedinstvo, Jorge A. Livraga, Julian Scott, Konfucije, ljepota, makrokozmos, Marica Dusper, mikrokozmos, misterij, moderna poezija, Oda luku, Oda zapadnom vjetru, Pablo Neruda, Pjesme nevinosti, Ptahotep, racionalni um, Shakespeare, Shelley, Tajna doktrina, Vede, William Blake|

Filozofiji i poeziji zajedničko je propitivanje o univerzalnim ljudskim pitanjima. Ipak, poezija kao intuitivna umjetnost nadilazi granice filozofije, izražava ono neizrecivo onako kako to filozofija ne uspijeva. Izraziti složenu ideju sažetim sugestivnim stihovima koji otkrivaju bit, svojevrsna je magija. Pjesnik također prepoznaje ljepotu i vezu svega sa svime u svakodnevnom te ih pretače u poetske slike, čineći tako da sagledamo život njegovim očima punim čuđenja, što je polazište filozofske spoznaje.

Stranac i Mendelssohn

Categories: Kratke priče|Tags: 06-2025, engleski kritičar i glazbeni pisac, glazba, Henry Chorley, klavir, Leipzig|

Henry Chorley, engleski kritičar i glazbeni pisac, na jednom od svojih putovanja na kontinent, otišao je u Leipzig da između

Konfucije – O plemenitom čovjeku

Categories: Filozofija|Tags: 03-2025, čovječnost, filozof, formiranje karaktera, glazba, humane vrijednosti, humanost, kvaliteta života, Lada Ilić Puharić, ljubaznost, ljudska priroda, otuđenost, pouzdanost, površnost, praktična filozofija, priroda, Put plemenitog čovjeka, razvoj ljudskih potencijala, učitelj, uljudnost, ustrajnost, velikodušnost|

Svakodnevno svjedočimo urušavanju ljudskih vrijednosti i pitamo se kako to zaustaviti. Konfucijev Put plemenitog čovjeka jedan je od mogućih odgovora. On se sastoji u izgradnji vlastitog karaktera, a plemenitost karaktera se potvrđuje našom sposobnosti izgradnje suživota s drugima. Konfucijev plemeniti čovjek nije savršen čovjek, ali je neumoran u nastojanju da oplemeni vlastitu ljudsku prirodu. Tako ispunjavamo zahtjev koji život postavlja pred nas – biti čovjek.

Harmonija sfera Johannesa Keplera

Categories: Znanost|Tags: 02-2025, Almagest, Apolonije, Aristarh, astrolog, astronom, Astronomia Nova (Nova astronomija), astronomija, brzina planeta, car Svetog Rimskog Carstva, De Stella Nova in pede Serpentarii (O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca), deferent, Dioptrice (Dioptrija), dodekaedar, doktorima i filozofima, ekscentricitet, Emir Mujić, epicikl, Galileo, geocentrična slika svijeta., geometrijska optika, geometrijski zakoni, glazba, glazbena ljestvica, gravitacija, gravitacijska sila, grčki matematičari, harmonični tonovi, harmonija, Harmonije svijeta, harmonijski odnosi, heliocentrična teorija, horoskopi, II. Keplerov zakon, III. Keplerov zakon, ikosaedar, izdužene elipse, Jupiter, Kalifornijski tehnološki institut, Keplerova zvijezda ili Supernova 1604. I. Keplerov zakon, kocka, Kopernik, kružnica, kvadrat, ljepota, magnetske sile, makrokozmos, Mars, matematičar, Maulbronnu, Merkur, mikrokozmos, Mjesec, muzika sfera, Mysterium Cosmographicum (Kozmički misterij), natalne karte, Newton, Nikola Kuzanski, O sigurnijim temeljima astrologije, oktaedar, ophodna vremena (T) planeta, opis noćnog neba, otok Hven, pet Platonovih tijela, peterokut, piramida (tetraedar), pitagorejsko učenje, planetarne staze, planeti, podudarnosti, Posredni treći čovjek ili Upozorenje teolozima, prividno gibanje planeta, protestantsko sjemenište, Ptolemej, red, renesansa, Rudolf II., Saturn, sfera, signatura rerum, simetrija, solarni logos, spojnica planet-Sunce, srednji vijek, staze, sunce, supernova, Sveučilište u Tübingenu, teleskop, tonski raspon, tranzit Venere, trokut, Tycho Brahe, učenje o znakovima stvari, Venera, Weil der Stadt, zakon gravitacije, zakoni o gibanjima planeta, zemlja, Zemljina orbita, zviježđe Zmijonosac (Ophiuchus), zvjezdarnica Uraniborg|

Astronom i matematičar Johannes Kepler, gorljivi istraživač kozmičkih misterija, najpoznatiji je po zakonima o gibanju planeta. Njegovo je otkriće bilo važan dokaz u korist heliocentrične slike svijeta. Ponesen pitagorejskim učenjem o muzici sfera, u gibanju nebeskih tijela otkrio je harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Smatrao je da planeti, gibajući se oko Sunca, emitiraju neku vrstu glazbe, što je nazvao "pjesmom koju kozmos pjeva svom gospodaru i središtu, solarnom logosu".

Milka Trnina – diva i dobrotvorka

Categories: Glazba|Tags: "Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera", 06-2024, Aida, August Šenoa, Bal pod maskama, Bayreuthska škola, Bečki konzervatorij, Beethoven, Brunhilda, dirigent Bruno Walter, dramski sopran, društvo "Dobrotvor", Eleonora, Elisabeth, Elsa, Fidelia, glazba, glazbena pedagoginja Ida Wimberger, Herman Klein, HNK, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski učiteljski dom, Hrvatsko zemaljsko kazalište, humanitarni koncerti, humanitarni rad, interpretatorica, Isolda, Ivanić-Grad, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koloratura glasa, koncertna pjevačica, Ksenija Dobranić Letinčić, Kundry, Leonora, Lili Lehmann, ljepota, Lohengrin, Mozart, Muzička akademija u Zagrebu, opera, operna primadona, operna zvijezda Metropolitan opere u New Yorku, Ortrud, Parsifal, primadona Zinka Kunc, prvakinja Kraljevske dvorske opere u Münchenu, Puccini, Richard Wagner, Senta, Sieglinda, Tannhäuser, tetralogija Prsten Nibelunga, Tosca, tragična heroina, Tristan i Izolda, Trubadur, Ukleti Holandez, umjetnost, Verdi, Verdijeva Amelija, Walküre, Zagrebačka filharmonija, Zavod za slijepe osobe, Zlatno doba opere|

Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.

Obrazovanje i umjetnost

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2023, disciplina, drama, estetska inteligencija, evolucija, fenomen, fokus, glazba, inspiracija, koncentracija, kreativnost, likovna umjetnost, ljepota, ljudski potencijal, Loris Ivančić Žic, nuomen, nutarnji kompas, obrazovanje, percepcija ljepote, ples, Psiha, rezonancija, Sabine Leitner, školski kurikulum, suptilne vibracije, transcendentna ljepota, unutarnja osjetila, ustrajnost, vanjska osjetila|

Ljepotu i značenje istinskih umjetničkih djela ne bismo mogli percipirati bez odgovarajućeg obrazovanja. Samo gledanje i slušanje nisu dovoljni; potrebno je obrazovati nutarnja osjetila. Ona razvijaju našu estetsku inteligenciju i omogućuju nam prepoznati ono što je dobro, ispravno i lijepo. Otvaraju nam pristup višoj stvarnosti gdje jasnije zamjećujemo ljepotu i smisao. Umjetničko obrazovanje je neophodno i zato da bi velika umjetnička djela nastavila biti izvor iz kojeg će budući naraštaji crpiti snagu i nadahnuće.

Zlatna harfa

Categories: Glazba|Tags: 06-2023, Ariana Deranja, arpa doppia, bardi, Čajkovski, Dagda, dvostruka harfa, egipatska kultura, Fantastična simfonija, glazba, harfa iz Meggida, harmonija, Hector Berlioz, hramski instrument, irska mitologija, keltska harfa, keltska kultura, kikladska kultura, kraljevski dvorski harfist, Listz, lučne harfe, obična harfa, okvirne harfe, opera, oratoriji, pravokutne harfe, Prsten Nibelunga, Rajnino zlato, red, Richard Wagner, Schumann, Sebastian Erard, sklad, Strauss, Svjetsko udruženje harfista i prijatelja harfe, The Old Musician and His Harp, trubaduri, Tuata de Dannan, Uaithne, Valhalla, William S. Pitts|

Harfa, čiji zvuk dočarava prirodne elemente vode, vatre i vjetra te mističnu atmosferu, jedno je od najstarijih glazbala čovječanstva. Nalazimo je u raznim oblicima u gotovo svim kulturama i u svim povijesnim razdobljima. Smatra se da europska harfa potječe od Kelta gdje je bila stalni pratilac njihovih barda. Stari su narodi poznavali blagotvorno djelovanje njezina baršunasta zvuka koji donosi mir i harmoniju, ugađa čovjekove žice i dovodi ih u rezonanciju s božanskim, povezujući tako nebo i zemlju.

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.

Dora Pejačević

Categories: Glazba|Tags: 06-2021, Ariana Deranja, Blumenleben, Dnevnik pročitanih knjiga, Dora Pejačević, glazba, gudački kvartet, hrvatska skladateljica, klavirske skladbe Dva nocturna, klavirski ciklus minijatura Život cvijeća, Koraljka Kos, moderna simfonija, op. 19, opus 58, sonata opus 57, Zwei Nocturnen|

Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica, počela je skladati već s dvanaest godina. Opisivana je kao tiha i povučena, no odlučna osoba. Njezin dnevnik čitanja otkriva bogat unutarnji svijet i filozofski duh. Vođena filozofskim i književnim poticajima s jedne strane i vlastitom hipersenzibilnošću s druge strane, njezina je glazba prenosila široku skalu izražajnosti. Iako desetljećima zaboravljena, posljednjih je godina postala dio hrvatskog glazbenog života.

Bernsteinov glazbeni svijet

Categories: Glazba|Tags: 10-2020, Aaron Copland, Artful learning (Umjetničko učenje), David Prall, El Sistema, glazba, Koncerti mladih, Njujorška filharmonija, Stela Zorić, The Revuers, West Side Story (Priča sa Zapadne strane)|

Leonard Bernstein, veliki zaljubljenik u glazbu, bio je skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni teoretičar, pedagog i inovator. Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima. Skladao je djela komorne glazbe, balete, opere, muziku za filmove itd, kombinirajući, klasičnu i kazališnu glazbu te jazz. Kreirao i vodio televizijsku seriju kojom je klasičnu glazbu nastojao približiti mladima, a koja se prikazivala u čak četrdeset zemalja. Postao je uzor mnogim mladim glazbenicima, a svojim dobrotvornim, entuzijastičkim radom i primjer istinskog humaniste.