Mir i dobra volja
Mir i dobra volja su riječi posebno vezane za božićno vrijeme koje budi duh zajedništva. Mir je neodvojiv od dobre volje jer se nalazi samo u srcu ispunjenom dobrom voljom. Ona znači željeti drugom ono što želimo sami sebi – dobrostanje i sreću. Onaj u čijem se srcu ustalila dobra volja i ljubav doživljava druge ljude kao svoju braću jer uviđa da su svi životi izrazi jednog, božanskog života. Rođenje te svijesti o jedinstvu simboličko je rođenje Krista u svakome od nas.
O podjeli rada – Adam Smith naspram Platona
Adam Smith, škotski filozof i ekonomist kojeg se smatra ocem političke ekonomije, u svojoj knjizi Bogatstvo naroda govori, kao i Platon u svojoj Državi, o podjeli rada. Dok je Smithova glavna premisa stvaranje ekonomske vrijednosti koja prednjači pred ostalima, Platonova je izgradnja uređenog, pravednog društva. Platon smatra da pretjerano bogatstvo, kao i siromaštvo, vodi degradaciji ljudskog bića, a u obrazovanju filozofa-vladara za mudro upravljanje državom vidi najbolji način za postizanje pravednog društva.
Osjećaj za vrijednosti
Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti
Lav Nikolajevič Tolstoj – Što nam je dakle činiti?
Veliki ruski književnik i filozof Tolstoj, pogođen srazom između blagostanja sloja bogatih, kojem je i sam pripadao, i strašnih uvjeta života moskovske sirotinje, odlučio je raskrstiti s dotadašnjim načinom života. Samom sebi i društvu postavlja pitanje što učiniti da ovaj svijet postane boljim mjestom za život za sve. Dolazi do odgovora da je čovjek pozvan služiti drugim ljudima i općim ljudskim ciljevima jer jedino tako može ispuniti svoju svrhu. Glavnim zadatkom čovječanstva smatra usklađivanje djelovanja s moralnim zakonom koji progovara kroz savjest.
Vladavina sebičnog ja
Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični "ja", lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih "ja" radi povratka zdravom suživotu.
Noviteti i vječnost
Vladajući konzumerizam kreira posredstvom medija potrošačke navike i pokreće želje potrošača, dok se sve manje razlikuju stvarne potrebe od želja. Stalno novim proizvodima, uslugama i doživljajima pokušava se ispuniti nutarnju prazninu, stvoriti dinamiku kao protutežu nutarnjoj statičnosti. Na putu otkrivanju istina, staro i novo su iluzija, a fascinacija prolaznim udaljava nas od onog neprolaznog, od pronicanja u neiscrpnu, vječnu tajnu života.
Tradicija ili napredak?
Sve više se govori o nestanku dosadašnjeg načina života zbog mogućeg ekološkog i ekonomskog kolapsa. Svijet je u tranziciji, ali to ne znači i "kraj svijeta". Nešto će neminovno nestati iz načina života i svijeta koji poznajemo, nešto tek nastati. U toj tranziciji najvrjednije je sačuvati ono što odražava arhetipove o kojima su govorili stari filozofi: dobrotu, ljepotu, istinitost, pravednost. Napredak se mora temeljiti na obnovi ljudskog bića. Njegova promjena nabolje je kamen temeljac izgradnje pravednijeg društva i humanijeg svijeta.
Humanitarni rad Audrey Hepburn
Filmska glumica i oskarovka Audrey Hepburn bila je oličenje elegancije i inspirativna modna ikona 20. stoljeća. Svjesna potencijala svoje slave, iskoristila ga je za humanitarni rad. Njezino je nastojanje bilo usmjereno na skretanje pozornosti svjetskih vođa na nepodnošljive uvjete života i glad u zemljama tzv. Trećeg svijeta, na osiguravanje pomoći i poboljšanje kvalitete života djece diljem svijeta. Upravo je u humanitarnom radu pronašla životno ispunjenje.
Umjetnost iznad umjetne inteligencije
Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.
Inicijativa “3-30-300”
Kao odgovor na izazove koje donose klimatske promjene i zagađenje okoliša, prof. Cecil Konijnendijk ustanovio je institut usmjeren na uvođenje prirodnih rješenja u urbani okoliš. Dio tih rješenja je i koncept "3-30-300" koji se temelji na tri jednostavna kriterija: najmanje 3 stabla vidljiva iz svakog doma; najmanje 30-postotna pokrivenost gradskih četvrti krošnjama; najviše 300 metara do najbliže javne zelene površine. Koncept je naišao na odaziv širom svijeta.
Ljudski interes
Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.
Višak informacija – Novi oblik zagađenja
Svakodnevno smo izloženi mnoštvu podataka i informacija putem medija do te mjere da se sve više govori o sindromu informacijskog zamora te infoksikaciji. Imati više podataka i informacija ne znači i više znati ili bolje razumjeti ono što se događa. Da bismo stekli znanje, potrebna nam je sposobnost razlučivanja. Filozofija je ta koja uči razvoju vlastitih kriterija, poticanju razlučivanja te u mnoštvu informacija odvajanju nebitnog od bitnog, bezvrijednog od vrijednog.