Različiti načini razmišljanja
Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.
Duboki smisleni razgovor
Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.
Proljeće – prilika za obnovu
Pod proljetnim zrakama Sunca priroda se budi i oblači u zeleno, pokrećući novi ciklus života. Ekološki gledano, život se manifestira u složenoj mreži egzistencijalno povezanih živih bića, u kojoj svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u cjelini prirode, pa tako i čovjek. Današnji svijet, u kojem se čovjek osilio i postavio kao gospodar prirode, udaljio se i otuđio od prirode i prirodnog. Srećom, raste broj onih koji svojom solidarnošću i humanošću teže vraćanju izgubljene ravnoteže. Oni su vjesnici obnove prirodnog suživota, oni su vjesnici proljeća.
Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom
Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.
Pričao o hrabrosti – Šavarš Karapetjan
Među svjetskim sportskim velikanima jedan zavrjeđuje naziv heroja. Šavarš Karapetjan, višestruki svjetski prvak i rekorder u plivanju perajama, nadljudskom je hrabrosti, snagom i požrtvovnosti spasio desetke utopljenika. To ga je stajalo daljne plivačke karijere, no spašavanje ljudskih života Šavarš smatra svojom najvećom pobjedom. Junaštvo mu je ovjekovječeno i na nebu, u imenu asteroida "3027 Šavarš", a njegov podvig blista sjajnije od medalja i podsjetnik je na našu sposobnost za djela plemenite ljudskosti.
Stabilnost u krizi
Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.
Plemeniti duh natjecanja
Olimpijske igre najznačajniji su sportski događaj, danas kao i u antičkoj Grčkoj. Izvorno su bile svečanost u svetištu olimpskih bogova, u čast Zeusa, pod krilaticom Zdrav duh u zdravom tijelu. Natjecateljski duh i poticanje izvrsnosti, tjelesne i duhovne, bio je stav tog vremena, stoga su se sastojale od raznih sportskih natjecanja, ali i natjecanja umjetnika, pjesnika, pisaca dramskih djela. Plemeniti duh natjecanja sačuvan je u načelu suvremenih igara koje ističe časnu borbu sudionika.
Ne predati se pesimizmu
Neprestano smo na udaru deprimirajućih vijesti koje putem digitalnih medija pristižu s različitih krajeva svijeta. Čini se da njihova količina premašuje našu sposobnost asimilacije. Globalna situacija se preslikava i na osobni i obiteljski život, u kojem se također često osjećamo bespomoćno. Usred poteškoća, bitno je ne predati se pesimizmu. Važno je imati na umu da se u pozadini svega što se događa nalazi iskra svjetla i nade koju trebamo čuvati i koja će, prije ili kasnije, nadjačati tamu i donijeti vedrije i sretnije vrijeme.
Digitalizacija društva
Engleski pisac i društveni kritičar E. M. Forster u svojoj priči Stroj se zaustavlja, napisanoj 1909. godine, proročki opisuje aspekte današnjeg vremena. Predviđa globalizaciju, digitalizaciju, samoizolaciju. Digitalizacija je posljednjih godina uzela maha, cijeli svijet je umrežen, aplikacije nam olakšavaju život, a društvene mreže postaju zamjena za društveni život. Naličje tog fenomena je dehumanizacija, manipuliranje ljudima, nadzor itd. Ipak, Internet i društvene mreže imaju i pozitivne strane, sve ovisi o tome kako i koliko ih koristimo.
O etici u novinarstvu
Novinari se bave različitim problemima i procesima u društvu te time bitno utječu na oblikovanje javnog mnijenja. Klasična uloga novinara je istinito, objektivno i pravodobno informiranje građana, uz najviše etičke standarde. Uz takvo novinarstvo sve više medijskog prostora zauzima senzacionalističko izvještavanje motivirano profitom. Senzacionalizam i neobjektivnost vode iskrivljenoj slici stvarnosti i manipuliranju javnosti. Stoga je u novinarstvo važno vratiti etičan, društveno odgovoran način izvještavanja.
Je li istina mrtva?
Nekada je postojala opća suglasnost o tome što je istina. U današnjem globalnom multikulturalnom svijetu suočeni smo s relativnošću onoga što smo smatrali "apsolutno" istinitim. Filozofije Istoka i Zapada govore o jednoj temeljnoj apsolutnoj stvarnosti i brojnim relativnim stvarnostima. Jaz između različitih stvarnosti premostiv je širenjem i uzdizanjem svijesti što omogućuje percepciju jedinstva u pozadini svega. Prvi korak u tom nastojanju je otvorenost i prihvaćanje da i drugačija viđenja stvari mogu biti istinita.
Antroponimija – O značenju i podrijetlu imena
Ime je sastavnica identiteta svakog čovjeka. U nekim je zajednicama ime bilo trajni pratilac i simbol osobnosti, a ponegdje se mijenjalo tijekom odrastanja. Uz davanje imena nekada su postojali zanimljivi običaji, jer se vjerovalo da ime može djetetu biti štit od svih zala te mu osigurati dobar život. Različite kulture i civilizacije imaju raznolike običaje nadijevanja imena. Proučavanjem osobnih imena, njihovim značenjima i podrijetlom bavi se lingvistička grana antroponimija.