društvo – Nova Akropola

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

Obiteljski odgoj – je li nužna promjena smjera?

Categories: Psihologija|Tags: 09-2025, autoritativnost, autoritet, Caroline Goldman, Celestin Freinet, Didier Pleux, dijete, disciplina, društvo, Francoise Dolto, generacijske razlike, Haim Ginott, Jane Nilsen, Kant, kazna, kriteriji, maloljetnici, Marija Montessori, obrazovanje, odgojitelj, odgojno-obrazovni pristup, pedagogija, pozitivno obrazovanje, roditelj, Sylvianne Carrié, Vesna Perhat|

U svijetu sve fluidnijih orijentira i kriterija, dijete je uzdignuto na pijedestal i postalo je prezaštićeno, dok je nestao pojam roditeljskog i obrazovnog autoriteta. Takav odgojno-obrazovni pristup onemogućuje djetetu da se kali i nosi u borbi sa životnim izazovima. Ponovno se prepoznaje važnost autoriteta i discipline te posebno obiteljskog odgoja kao temelja svakog kasnijeg odgoja i obrazovanja jer čovjek samo odgojem postaje čovjekom.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Ubuntu – Ja jesam jer mi jesmo

Categories: Antropologija|Tags: 07-2025, aparthejd, borac protiv aparthejda, bratstvo, Bryan Stevenson, Cogito ergo sum, čovječanstvo, dakle jesam, Desmond Tutu, društvo, empatija, Equal Justice Initiative, etički kodeks, individualnost, Just Mercy, Južna Afrika, Komisija za istinu i pomirenje, Manjula Nanavati, Maša Jovanović, međuljudski odnosi, Mislim, mreža života, Nelson Mandela, pravedno društvo, Rene Descartes, skup vrijednosti, solidarnost, Steve Biko, ubuntu filozofija, zajednica, zulu|

U vremenu naglašenog individualizma, zaokupljenosti sobom i svojim interesima, čak i nauštrb drugih, sve je prisutnije međusobno udaljavanje, otuđenje, gubljenje ljudskosti. Takvo stanje priziva vraćanje zaboravljenih trajnih humanih vrijednosti. Ubuntu, izvorna afrička filozofija u čijoj je srži duh zajedništva i čovječnosti, podsjeća nas da trebamo jedni druge, da samo kroz zajednicu s drugim ljudima postajemo ljudska bića. Suživot i solidarnost, uz poštivanje dostojanstva drugih kao i vlastitog dostojanstva, čvrst su temelj za izgradnju boljeg svijeta.

Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Categories: Ex libris|Tags: 04-2025, Danijela Popović Šušić, dehumanizacija čovjeka, demagogije, demokracija, diktatura, društvo, država, duh, duhovnost, duša, ekonomija, filozofija, humanizam, individualizam, klasa, kolektivna svijest, kultura, liberalizam, ljudskost, mase, moralna svijest, nacija, nacionalizam, Nikolaj Berdjajev, Novo srednjovjekovlje, rasa, rasizam, rat, religija, ropstvo, savjest, sloboda, služenje, Smisao povijesti, socijalizam, stroj, tehnička civilizacija, tehnička epoha, tehnika, tehnizacija života, umjetnost|

U knjizi Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, napisanoj između dva svjetska rata, Nikolaj Berdjajev lucidno analizira društvene procese te predviđa buduća kretanja, što se u mnogočemu pokazuje točnim, a to knjigu čini aktualnom i danas. Posebno upozorava na dehumanizaciju zbog "mehanizacije i tehnizacije života" pri čemu čovjek gubi svoje unutarnje uporište, vezu s duhovnim svijetom. Jedino duhovni preporod na koji poziva može ozdraviti i ponovno humanizirati čovjeka.

Prava ili dužnosti

Categories: Aktualno|Tags: 04-2025, blagostanje, bol, borba za prava, borba za resurse, društvo, ego, evolucijski put, Freud, Gabriel Paredes, ideološki dogmatizam, izvršavanje dužnosti, Kant, Konfucije, konzumerizam, korupcija, Krešimir Andjel, kriminal, kultura dužnosti, kultura maksimuma, kultura minimuma, mir, moral, moralno usavršavanje, napor, nasilje, obaveza, objekt želja, otuđenje, Platon, pravo, propisi, razbor, reklama, resursi, sebičnost, služenje, sreća, suživot, trud, volja, vrline, zadovoljenje želja, zadovoljstvo, Zakoni, zakonodavstvo|

Svako ljudsko biće ima svoja prava. No prava su neodvojiva od dužnosti, obaveze utemeljene na moralu ili zakonodavstvu. Danas se na sve strane deklamira o ljudskim pravima i poziva na svoja prava. Ono što održava društvo je izvršavanje dužnosti, stoga je potrebna promjena fokusa s prava na dužnosti. Put izgradnje i održavanja mira u društvu sastoji se u promicanju i ispunjavanju dužnosti, njegovanju suradnje i uzajamnog služenja.

Osobna odgovornost

Categories: Aktualno|Tags: 03-2025, Ana Rubin, dramaturg, društvo, fast food, Friedrich Dürrenmatt, glas savjesti, kultura žrtve, psihologija, Sabine Leitner, švicarski pisac, tragedija, učitelji, unutarnji razvoj, životni izbori, zrelost|

Nedostatak odgovornosti za svoja djela jedna je od mnogih bolesti modernog društva. Odgovornost zahtijeva savjesno i valjano obavljanje dužnosti, svjesni napor, dok naše doba veliča lagodu i užitak. Širenjem kulture žrtve hrane se pasivnost i neodgovornost pod izlikom da se ništa ne može promijeniti. Odgovornost je znak zrelosti, probuđene duše koja osjeća povezanost sa svime oko sebe te se osjeća pozvanom učiniti ovaj svijet boljim mjestom za život.

O podjeli rada – Adam Smith naspram Platona

Categories: Aktualno|Tags: 11-2024, Ana Mustać, Bogatstvo naroda, društvena korist, društvo, država, ekonomski rast, filozof-političar, kapitalizam, kolektiv, Konfucije, kriterij, mudrost, ponuda, potražnja, pravda, škotski filozof i ekonomist, slobodna trgovina, Sokrat, specijalizacija rada, vođenje društva, zakon tržišta|

Adam Smith, škotski filozof i ekonomist kojeg se smatra ocem političke ekonomije, u svojoj knjizi Bogatstvo naroda govori, kao i Platon u svojoj Državi, o podjeli rada. Dok je Smithova glavna premisa stvaranje ekonomske vrijednosti koja prednjači pred ostalima, Platonova je izgradnja uređenog, pravednog društva. Platon smatra da pretjerano bogatstvo, kao i siromaštvo, vodi degradaciji ljudskog bića, a u obrazovanju filozofa-vladara za mudro upravljanje državom vidi najbolji način za postizanje pravednog društva.

Ljudski interes

Categories: Aktualno|Tags: 04-2024, borba za opstanak, čovjek, društvo, individualnost, integritet uma, Ivančica Krivdić, jedinstvo, komunikacije, ljubav, ljudsko biće, međuljudski odnosi, moderna psihologija, natjecanje, Nilakanta Sri Ram, organizacija, rad, savjest, specijalizacija, tehnika|

Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.

Dva polariteta edukacije

Categories: Aktualno|Tags: 10-2023, aspekt sjene, C. G. Jung, društvo, educare, educere, Josip Matković, Nelson Mandela, nutarnji razvoj, obrazovanje, obrazovni standard, odgajatelji, Platon, prirođeni potencijali, Sabine Leitner, zakon polariteta|

U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje "mekše" obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.