Pitagora – Nova Akropola

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Pitagorejsko obrazovanje

Categories: Filozofija|Tags: 11-2019, Ana Jončić, filozofija, harmonija, Jamblih, moralna pravila, obrazovanje, Pitagora, Pitagorin život|

Pitagorejsko obrazovanje slijedilo je osnovno načelo njihove filozofije, a to je harmonija. Ključnu ulogu u obrazovanju pitagorejaca imali su znanje i pravila čistog života. Cilj je bio uspostaviti harmoniju čovjeka sa samim sobom i sa zajednicom u kojoj živi. Simbol harmonije u svim odnosima bilo je prijateljstvo; biti prijatelj svemu bio je pokazatelj da čovjek može živjeti u harmoniji s čitavim kozmosom.

Korisnost filozofije na klasičan način

Categories: Filozofija|Tags: 01-2019, antička filozofija, Miguel Angel Padilla, Pitagora, praktična filozofija, umjetnost življenja, Vedrana Novović|

S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.

Muzika nebeskih sfera

Categories: Glazba|Tags: 09-2018, Boetije, Marsilio Ficino, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, Pitagora, Siobhan Farrar, Tatjana Mavrić|

O muzici sfera prvi je govorio Pitagora, a njegovo viđenje muzike obnovio je rimski filozof Boetije u VI. stoljeću. Kao i Pitagora, on dijeli muziku na tri vrste: Musica Mundana – muzika sfera ili nebeska harmonija, Musica Humana ili nutarnja usklađenost čovjeka, te Musica Instrumentalis, odnosno muzika instrumenata. Budući da je muzika prisutna i u nama, ključ je razumijevanja Platonova učenja da je cijeli svemir povezan muzičkim skladom.

Pitagorejci i muzika

Categories: Glazba|Tags: 09-2017, Apolonova polifona lira, harmonija, Maja Pehar, monokord, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, muzički interval, muzika sfera, Pitagora, Pitagorejska ili dijatonska ljestvica|

Pitagorejci su dali prvi sustavni filozofski i znanstveni pristup muzici. Njihove postavke na kojima počiva cjelokupna teorija muzičkih intervala i ljestvica, kao i ideal zvukovne ljepote zapadne glazbe, nisu se do danas bitno promijenili. Pitagorejci su veliku pažnju pridavali odgojnom elementu muzike jer ima sposobnost neposredno utjecati na dušu: istančati je, pročistiti i oplemeniti. Stoga su se tim purifikacijskim elementom muzike služili u svom dnevnom ritmu jer je Pitagora učio da muzika potiče vrlinu.

Pitagorino učenje – II. dio

Categories: Filozofija|Tags: 11-2016, besmrtnost duše, harmonija, inkarnacija, kontemplacija, metempsihoza, moralna purifikacija, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, purifikacija uma|

Ideja o besmrtnosti ljudske duše bila je temelj pitagorejske filozofije. Njen je cilj bio oslobođenje duše od ciklusa ponovnog rađanja, harmoniziranje tijela i duha kako bi tijelo prestalo biti zaprekom prihvaćanja poruka Višeg Ja. Platon kaže da je Pitagora svojim učenicima prenio poseban model života koji se temeljio na potrazi za istinom i Dobrim pomoću spoznaje koja pročišćava, uzdiže čovjeka i vodi ga sjedinjenju s božanskim.

Pitagorino učenje – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 10-2016, aritmetika, astronomija, broj, geometrija, harmonija, kozmos, matematika, muzika, muzika sfera, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, proporcija, simbol|

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...

Kugla i krug

Categories: Znanost|Tags: 10-2016, Antun Musulin, broj, broj π, gematrija, geometrija, Jedno, kaos, krug, kugla, matematika, Ne – Broj, Pitagora, pitagorejci, prirodni zakoni, simbol|

Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.

Kvadrivijum

Categories: Znanost|Tags: 01-2016, A. A. Stolyarov, Arhita, aritmetika, astronomija, Boetije, broj, Euklid, Filolaj iz Tarenta, geometrija, glazba, Jamblih, kvadrivijum, matematika, Nadiia Komarova, Nikomah, Pitagora, pitagorejci, Platon, Ptolemej, Theologumena Arithmeticae, Tubal-Kajin, Zvonko Jadrešin|

Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.

Pico della Mirandola – Govor o dostojanstvu čovjekovu

Categories: Filozofija|Tags: 01-2016, čovjek, delfijska načela, dostojanstvo, Firenza, Govor o dostojanstvu čovjekovu, humanizam, Pitagora, prirodna filozofija, renesansa, Vlado Janković|

Pico della Mirandola, jedno je od najznačajnijih imena renesansne filozofije, dao je veliki doprinos razvoju renesansne misli. Njegovih 900 filozofskih i humanističkih teza, u kojima pokušava pomiriti različite filozofske tradicije, kasnije nazvano Govor o dostojanstvu čovjekovu, najpoznatiji je filozofski tekst iz XV. stoljeća. U njemu Mirandola definira čovjekov položaj u Univerzumu i naglašava važnost potrage za znanjem te iznad svega promiče ljudsko dostojanstvo koje mu omogućuje uzdizanje do božanskih visina.