humanost – Nova Akropola

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Ubuntu za svaki dan

Categories: Ex libris|Tags: 07-2025, afrički jezici, bantu jezici, Desmond Tutu, dostojanstvo, društveni mediji, filozofija, humanost, John Donne, južnoafrička spisateljica Nompumelelo Mungi Ngomane, ljudska prava, način života, Nives Lozar, Nobelova nagrada za mir, plemena Xhosa, selfie, Ubuntu za svaki dan, zajedništvo, zulu|

Ubuntu za svaki dan knjiga je spisateljice i aktivistice za zaštitu ljudskih prava Mungi Ngomane, potaknute radom njenog djeda Desmonda Tutua, zastupnika pomirljivog ubuntua nakon aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Iako ukorijenjena u Africi, ubuntu filozofija nasljeđe je čovječanstva, njezine vrijednosti nadilaze rasne i nacionalne granice. Ubuntu u zajedništvu i suradnji vidi našu najveću snagu i kaotičnom svijetu nudi model prevladavanja međusobnih podjela, sukoba i kriza.

Konfucije – O plemenitom čovjeku

Categories: Filozofija|Tags: 03-2025, čovječnost, filozof, formiranje karaktera, glazba, humane vrijednosti, humanost, kvaliteta života, Lada Ilić Puharić, ljubaznost, ljudska priroda, otuđenost, pouzdanost, površnost, praktična filozofija, priroda, Put plemenitog čovjeka, razvoj ljudskih potencijala, učitelj, uljudnost, ustrajnost, velikodušnost|

Svakodnevno svjedočimo urušavanju ljudskih vrijednosti i pitamo se kako to zaustaviti. Konfucijev Put plemenitog čovjeka jedan je od mogućih odgovora. On se sastoji u izgradnji vlastitog karaktera, a plemenitost karaktera se potvrđuje našom sposobnosti izgradnje suživota s drugima. Konfucijev plemeniti čovjek nije savršen čovjek, ali je neumoran u nastojanju da oplemeni vlastitu ljudsku prirodu. Tako ispunjavamo zahtjev koji život postavlja pred nas – biti čovjek.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", "divlji" narodi, "građanin svijeta", 09-2023, antropologija, barbari, civilizirana Europa, Claude Lévi-Strauss, Diderotova enciklopedija, druga rasa, Fernand Schwarz, fizičke razlike, grof de Buffon, grupna ideologija, homogenizacija društva, humanost, jedinstvena kultura, kolonijalna osvajanja, ljudska povijest, ljudski potencijali, ljudsko iskustvo, logika dominacije, model degeneracije, moderni čovjek, multikulturno društvo, Povijest prirode, predrasude, primitivac, promicanje različitosti, prosvjetiteljstvo, Rasa i povijest, razum, religije, renesansa, rimski građanin, Rimsko Carstvo, savez, segregacija, Sofija Stepanovska, staroegipatsko društvo, superiornost civiliziranog čovjeka, superiornost kulturnih nacija, tolerancija, vjerska ili etnička netrpeljivost, Voltaire, zajednički korijeni, zakon, znanstvene klasifikacije|

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 1. dio

Categories: Psihologija|Tags: 02-2023, Bog kojeg nismo svjesni, Čovjekovo traganje za smislom, duhovna sloboda, duhovno nesvjesno, egzistencijalna praznina, emocionalni konflikti, filozofske ideje, humanost, Ključne riječi: psihoterapija, koncentracioni logori, kriteriji vrijednosti, liječenje smislom, Liječnik i duša, ljudskost, Logos, logoterapija, Marijana Starčević Vukajlović, motivacija, nagonsko nesvjesno, Nečujan vapaj za smislom, neuroza, noološka dimenzija, nous, nutarnji pokretač, odgovornost, patnja, Patnja zbog besmislenog života, psihoterapeutska metoda, psyche, savjest, Sigmund Freud, sloboda, slučajnost, smisao života, soma, volja|

Sve prisutniji osjećaj egzistencijalne praznine i besmisla u društvu aktualizira učenje Viktora Frankla o liječenju pomoću smisla. On je isticao da je pronalaženje smisla života temeljna ljudska potreba i uvjet psihičkog zdravlja. Ključno je shvatiti da je život zadatak, a ne niz slučajnosti. Čovjek nije rođen da živi od danas do sutra, već da se ostvari kao ljudsko biće. Taj se cilj ostvaruje kroz različite životne situacije u kojima se trebamo zapitati što nam život kroz njih poručuje, što trebamo naučiti. Tako se približavamo boljem razumijevanju života i njegovu smislu.

Proljeće – prilika za obnovu

Categories: Aktualno|Tags: 04-2022, Andrija Jončić, animalna kompeticija, Apolon iz Hiperboreje, biosfera, ciklusi života, civilizacija, Dioniz, ekologija, ekološka niša, fotosinteza, humanost, kulturni suživot, ljudsko djelovanje, makrobios, preporod prirode, priroda, prirodni resursi, solidarnost, sredstva informiranja, sunce, tehnologija, volonterstvo|

Pod proljetnim zrakama Sunca priroda se budi i oblači u zeleno, pokrećući novi ciklus života. Ekološki gledano, život se manifestira u složenoj mreži egzistencijalno povezanih živih bića, u kojoj svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u cjelini prirode, pa tako i čovjek. Današnji svijet, u kojem se čovjek osilio i postavio kao gospodar prirode, udaljio se i otuđio od prirode i prirodnog. Srećom, raste broj onih koji svojom solidarnošću i humanošću teže vraćanju izgubljene ravnoteže. Oni su vjesnici obnove prirodnog suživota, oni su vjesnici proljeća.

Znanost silovito napreduje?

Categories: Aktualno|Tags: 05-2021, etika, formiranje čovjeka, humanost, ljudski napredak, Maša Jovanović, Miguel Angel Padilla, pravedno društvo, tehnologija, univerzalne vrijednosti, znanstvene spoznaje|

Znanost i tehnika toliko napreduju da se nameće pitanje koja je svrha i smisao tog napretka te koliko je prisutan upliv savjesti. Napredak nije ni dobar ni loš, nego ovisi o namjeri s kojom se koristi, a tu namjeru određuju pojedinci. Znanost ne smije biti usmjerena prema pojedinačnim prikrivenim interesima, nego prema zajedničkom dobru. Stoga je podjednako važno ulaganje u znanost, kao i formiranje čovjeka i razvoj humanih vrijednosti društva.

Teorem dostojanstva

Categories: Filozofija|Tags: 11/2018, Boris Kučalo, čovječnost, dignitas, etika, Fernand Schwarz, filozofija, Friedrich Schiller, Govor o dostojanstvu čovjeka, humanost, ideal, Kant, moral, O ljupkosti i dostojanstvu, Pico della Mirandola|

Dostojanstvo, kako to gordo zvuči! Obično se povezuje s društvenim položajem i časti, no manje s ljudskom nutrinom. Fernand Schwarz razmatra pojam dostojanstva kroz povijest iz filozofske perspektive. Ukazuje na često prisutno lažno dostojanstvo te potrebu vraćanja značaja dostojanstva kao nečega što dolikuje čovjeku. Jer sve što ne promiče dostojanstvo, vraća čovječanstvo unatrag i ugrožava njegov evolucijski doseg, dok nas djelovanje usklađeno s moralnim zakonom u nama uzdiže u dostojanstvu i vraća životu smisao.

Francis Bacon – O dobroti i dobroj naravi

Categories: Filozofija|Tags: 06-2016, Dijana Kotarac, Dobro, dobrota, filantropija, Francis Bacon, humanost, vrlina|

Dobrota je po Baconu najveća od svih vrlina, božansko je obilježje i duboko je utisnuta u ljudsku prirodu. Naziva je i navikom i sklonošću koje nas čine ljudima i povezuju s drugima jer čovjekovo srce nije otok odsječen od drugih zemalja već kopno koje je vezano s njima. Savjetuje činjenje dobra jer ono vodi općem ljudskom dobru. Ipak, kaže da se može pogriješiti i u ovoj vrlini pa ukazuje na važnost razboritosti i odmjerenosti.