vrlina – Nova Akropola

Glas tišine

Categories: Filozofija|Tags: "cvjetovi života", "yogini s bijelih planina", 10-2025, Arhan, autentičnost, čarobnjak Mara, dana, dhyana, djelovanje, Doktrina oka, Doktrina srca, Dolina istinskog svjetla, drevni tekstovi, duša, dvorana patnje, glas istine, glas savjesti, hramovi, iluzija, istina, istočna filozofija, Knjiga zlatnih pravila, kontemplacija, kraljevstvo Maye, Kshanti, lanu, Marijana Starčević Vukajlović, mistika, mudrost, nesebičnost, neznanje, nirvana, nutrina, oslobođenje čovjeka, patnja, podzemne biblioteke, požrtvovnost, prajna, Psiha, ruska filozofkinja Helena Petrovna Blavatsky, Samospoznaja, Sedam vrata, Shila, simboli, smisao postojanja, spoznaja, Staza oslobođenja, Tibet, tibetske legende, tihi govornik, tri dvorane, učenje, Velika hereza, viraga, virya, vrijednosti, vrlina, zlatni ključ|

Glas tišine izbor je iz tibetske Knjige zlatnih pravila koja sadrži temeljna učenja istočne filozofije. Odabir je napravila Helena Petrovna Blavatsky u nastojanju da duboku mudrost drevnog Tibeta što razumljivije i poticajnije prenese zapadnim tragateljima odgovora na pitanja: koji je smisao i cilj mog postojanja, i kako ga dostići? Glas tišine uči da tek kada odbacimo metež vanjskog svijeta i postignemo nutarnju tišinu, možemo "čuti" tihog govornika, glas istine i savjesti koji boravi u svakome od nas, savjetuje nas i vodi na putu samoostvarenja.

Istina

Categories: Filozofija|Tags: 10-2025, apsolut, Bog, energija, hrabrost, indijska filozofija, iskrenost, ispravnost, Ivančica Krivdić, Nilakanta Sri Ram, Ruskin, Shakti, vir, virtus, vjernost sebi, vrlina|

Istina, pisana velikim slovom, sadrži u našoj predodžbi element apsolutnog, vječnog, sveobuhvatna je i riječima neopisiva. Ipak, istina postoji u svakom biću, to je istina njegova bića, ono što čovjek u svojoj najdubljoj nutrini jest. Apstraktna i skrivena nutarnja istina postaje djelatna i vidljiva pomoću vrline koja je izraz čovjekove prave prirode. Kada ono što čovjek čini proizlazi iz te istine, kada je njezin vjerni odraz, tada istina isijava kroz misli, osjećaje i djela.

Konfucije – filozof, vođa, građanin

Categories: Filozofija|Tags: 03-2025, Aidan Murphy, Analekti, dharma, država Lu, etika, evolucija, filozofska učenja, ideal, Kina, koncept Li, konfucijanizam, Kong-Fuzi, Lao Tzu, Loris Ivančić Žic, Maat, model društvenog poretka, Mudre izreke, opće dobro, politika, pravedno društvo, reformator, Tao, vrlina|

Učenje velikog kineskog mudraca Konfucija bavi se onim što je ispravno i prikladno, u skladu s načelom društvenog reda zasnovanog na prirodnom, univerzalnom zakonu. Osobiti je naglasak stavljao na usavršavanje karaktera, vladanja i čistoću srca. Njegov ideal je plemeniti čovjek koji svoje dužnosti obavlja nesebično i predano na dobrobit zajednice. Konfucijevo učenje i danas može poslužiti kao inspiracija za toliko potrebnu obnovu čovjeka i društva.

Noviteti i vječnost

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Aristotel, Delia Steinberg Guzmán, filozofija, Helena Blavatsky, ideje, ljudska evolucija, moda, mudrost, Nives Lozar, vrlina|

Vladajući konzumerizam kreira posredstvom medija potrošačke navike i pokreće želje potrošača, dok se sve manje razlikuju stvarne potrebe od želja. Stalno novim proizvodima, uslugama i doživljajima pokušava se ispuniti nutarnju prazninu, stvoriti dinamiku kao protutežu nutarnjoj statičnosti. Na putu otkrivanju istina, staro i novo su iluzija, a fascinacija prolaznim udaljava nas od onog neprolaznog, od pronicanja u neiscrpnu, vječnu tajnu života.

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Categories: Ex libris|Tags: 03-2024, Anđela Sekulić, Arijan Flavije, Domicijan, Epafrodit, etika, filozofski pravac, Hadrijan, mudrost, O pitanjima karaktera i moralnog izbora, praktična filozofija, sloboda, sreća, stoicizam, vrlina|

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Živjeti poput Don Quijotea

Categories: Aktualno|Tags: "borba s vjetrenjačama", 03-2021, altruizam, filozofija, idealizam, Marin Božić, viteški ideal, viteštvo, vrlina|

Život Don Quijotea, sinonima pravdoljubivog, požrtvovnog i hrabrog viteza, putokaz je svakog istinskog idealista. Živjeti poput Don Quijotea znači djelovati u skladu s idealima koji se nalaze duboko u nama. Ne činiti plemenita djela slučajno, već ih tražiti, jer svijet se može mijenjati samo svjesno i namjerno. Takav svrhovito ispunjen način života izvor je dostojanstva, entuzijazma i optimizma te jamstvo boljeg svijeta.

Ciceron – O govorniku

Categories: Ex libris|Tags: 02-2021, Ariana Deranja, filozofija, govor, retorika, vrlina|

Ciceronova knjiga O govorniku (De oratore) glasoviti je retorički priručnik. Napisan u obliku dijaloške rasprave među istaknutim rimskim govornicima koji su prethodili Ciceronovom vremenu, obrađuje gotovo sve aspekte govorništva. Ističe se da govornik mora imati u vidu opće interese zajednice i biti odgovoran za izrečeno. Treba poticati na vrlinu, a da bi govor bio vjerodostojan, govornik mora stajati iza svojih riječi.

Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – II. dio

Categories: Ex libris|Tags: 12-2020, Dijana Kotarac, etika, filozofija, hrana, popudbina za starost, vrlina|

Rimski stoik Muzonije Ruf, uziman kao uzor časnog života, u sačuvanim raspravama daje odgovore na niz konkretnih pitanja svojih učenika. Posebno se osvrće na pitanje hrane te stol smatra mjestom za vježbanje umjerenosti i vladanja sobom, a po pitanju ostalih životnih potreba savjetuje krajnju jednostavnost. Jednim od glavnih zadataka filozofije smatrao je otkrivanje naših vlastitih nedostatka, da bismo ih ustrajnom vježbom mogli nadvladati i živjeti ispravno.

Leonardo Da Vinci – nepoznato lice slavnog umjetnika

Categories: Filozofija|Tags: 05-2019, Atlantski kodeks, Damir Krivdić, filozofija, Giorgio Vasari, Madridski kodeksi, renesansa, vrlina|

Leonardo da Vinci, renesansni genij i vizionar, umjetnik i znanstvenik, svoj rad je zasnivao na sustavnom promatranju i bilježenju te povezivanju opažanja i ideja iz različitih područja. Njegov osnovni pokretač bio je poriv da proširi, produbi i usavrši svoja znanja, a kao pravi filozof prirode učio je od prirode i nastojao je sustavno proniknuti u sve njene tajne. Sebe je smatrao tumačem između prirode i ljudi. Manje je poznato da je pisao basne, priče i aforizme u koje je zaodijevao svoje filozofske misli i moralno-etička stajališta.