povijest – Nova Akropola

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

Pleter u umjetnosti i simbolici

Categories: Simbolizam|Tags: 09-2025, Alhambra, arhitektura, Asirija, Benediktinci, bikovi, bosanski krstjani, civilizacija, Crkva sv. Nediljice u Zadru, Crkva sv. Petra u Solinu, dvopleter, Egipat, Enki, euharistija, faraon, Grčka, grifoni, Islam, kaducej, kršćanstvo, krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, kultura, labirint, Mak Dizdar, Maye, Mezopotamija, Modra rijeka, nadgrobni spomenici, orlovi, ornament, ornamentika, palma, pentagram, podzemni svijet, povijest, predromanika, ptice, Rim, sakralna umjetnost, simbol, srednji vijek, stećci, Sumer, tropleter, uglati pleter, umjetnost, voda života, zmije, Zoran Lukarić|

Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Sudbina, usud ili slobodna volja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2024, Aleksandar Veliki, arhetip, arhetipske ideje, Balder Čisti, bog Odin, božanski um, dharma, Drvo svijeta, E. R. Dodds, Freud, hinduistička filozofija, Homer, inteligencija, iskušenja, Isus, Itaka, Julian Scott, Julije Cezar, karma, kozmički zakon, kozmos, Kralj Edip, legende, Maša Jovanović, mitologija, mitovi, Odisej, Odiseja, Petar, Platon, Plotin, povijest, predodređenost, Ragnarok, Sofoklo, Suđenice, tri Norne, Trojanski rat, univerzum, Yggdrasil|

Je li sve što nam se događa predodređeno neumoljivim zakonima prirode ili imamo slobodu volje? Stari su narodi vjerovali da kozmos ima sudbinu kao i čovječanstvo te da je ta sudbina arhetip kojem težimo. I svako pojedino biće ima svoju sudbinu koja proizlazi iz njegove vlastite prirode. Iako predodređenost postoji, postoji i širok prostor za djelovanje čovjekove slobodne volje. Jedno ne isključuje drugo, čovjek vlastitim izborima i odlukama može utjecati na tijek sudbine i upravljati vlastitim životom.

Optika starog svijeta

Categories: Znanost|Tags: 11-2023, A. H. Layard, antički autori, arheologija, Arhimed, Aristofan, astronomija, Branislav Vukajlović, Eratosten, Eudoks, Euklid, Hiparh, kalendari, Klaudije Ptolomej, komedija Oblaci, Kristalno Sunce, Layardova leća, leće, optičke naprave, Plinije, Polibije, pomrčine, povijest, Prirodna povijest, Robert Temple, stari svijet, telegrafija, teleskop|

Dostignuća starog svijeta obično smatramo inferiornima. Razlog je nedostatak materijalnih dokaza kao i linearno poimanje napretka čovječanstva koje osporava postojanje razvijene tehnologije u to doba. Temeljem dugogodišnjeg istraživanja, Robert Temple u knjizi Kristalno Sunce iznosi potvrde o razvijenoj optici u starom svijetu. Astronomska znanja i precizni kalendari govore u prilog korištenja optičke tehnologije što ukazuje na potrebu korekcije našeg viđenja povijesti.

Zagonetni popis sumerskih kraljeva

Categories: Zanimljivosti|Tags: 07-2023, Adam, Alulim, arheologija, Babilon, Biblija, dinastija Isin, Enmenbaragesi od Kiša, Ep o Gilgamešu, Eridu, Etana, Gilgameš, Gudea, Herbert Weld Blundell, Hermann Hilprecht, Knjiga postanka, Lagash, Larsa, Lugal-banda, Marta Mihičić, Mezopotamija, mit, muzej Ashmolean, Niniva, Nipur, Noa, Oxford, Popis sumerskih kraljeva, povijest, Sanja Ćupić, sumerska kultura, Suza, Ur-Baba|

Popis sumerskih kraljeva, sačuvan u dvadesetak nepodudarnih verzija, navodi niz sumerskih gradova, njihove vladare i duljinu vladavine. Popis počinje s kraljevstvom koje je sišlo s neba, a najranijim vladarima pripisuje se nevjerojatno duga vladavina od preko četrdeset tisuća godina! S kasnijim vladarima duljine vladanja poprimaju ljudske razmjere. Bez obzira na izgubljene ključeve tumačenja podataka, popis je važan izvor za rekonstrukciju sumerske povijesti.

Stabilnost u krizi

Categories: Aktualno|Tags: 03-2022, Albert Einstein, Angela Glavan, civilizacija, Delia Steinberg Guzmán, filozofi, imaginacija, inicijativa, kreativnost, mudrost, povijest, promjena, samopouzdanje|

Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.

Ne predati se pesimizmu

Categories: Aktualno|Tags: 02-2022, brzina, Delia Steinberg Guzmán, globalizacija, mediji, optimizam, politički dijalozi, povijest, Željko Glodić|

Neprestano smo na udaru deprimirajućih vijesti koje putem digitalnih medija pristižu s različitih krajeva svijeta. Čini se da njihova količina premašuje našu sposobnost asimilacije. Globalna situacija se preslikava i na osobni i obiteljski život, u kojem se također često osjećamo bespomoćno. Usred poteškoća, bitno je ne predati se pesimizmu. Važno je imati na umu da se u pozadini svega što se događa nalazi iskra svjetla i nade koju trebamo čuvati i koja će, prije ili kasnije, nadjačati tamu i donijeti vedrije i sretnije vrijeme.

Putovanje kroz vrijeme Maya

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2016, Belize, Gvatemala, hijeroglifi, Honduras, Jaina, kalendar, luk iz Labne, majanska kultura, Maye, Meksiko, Nataša Žaja, Pakal Veliki, piramida iz Uxmala, povijest, Salvador, Srednja Amerika, Teotihuacán|

Majanska je kultura, kao i ostale stare kulture Srednje Amerike, nakon španjolskog pokoravanja pala u zaborav. Otkrivanje iznimnih vrijednosti i dosega te kulture traje od kraja XIX. stoljeća do danas. Ostaci gradova, veličanstvenih hramova i piramida, spomenika bogate ornamentike, te osobito njihov kalendar i praćenje astronomskih pojava, svrstavaju je u red velikih civilizacija poput egipatske ili mezopotamske.