Eklekticizam – u potrazi za istinom
Eklekticizam je filozofski pristup kojim se nastoji ući u dubinu ideja, usporediti ih, izabrati onu koja je najvrednija prihvaćanja i usvojiti je. U tom smislu eklekticizam je traganje za istinom, a ne beskorisna rasprava, nedostatak uvjerenja te površno i neodređeno povezivanje teza različitih teorija s čime se taj pojam danas povezuje.
Moć navike
Navike su moćni mehanizmi koji služe nama ili kojima mi služimo, ovisno s koliko im svijesti pristupamo. Osim dobrih i korisnih navika koje nam mogu olakšati život, postoje i one koje ga mogu otežati, a najčešće nastaju nesvjesnim usvajanjem gotovih obrazaca razmišljanja i osjećanja. Te navike možemo pobijediti tako da ih postupno slabimo ulaganjem energije i svijesti u vrline.
Francis Bacon – O dobroti i dobroj naravi
Dobrota je po Baconu najveća od svih vrlina, božansko je obilježje i duboko je utisnuta u ljudsku prirodu. Naziva je i navikom i sklonošću koje nas čine ljudima i povezuju s drugima jer čovjekovo srce nije otok odsječen od drugih zemalja već kopno koje je vezano s njima. Savjetuje činjenje dobra jer ono vodi općem ljudskom dobru. Ipak, kaže da se može pogriješiti i u ovoj vrlini pa ukazuje na važnost razboritosti i odmjerenosti.
Različite ljudske prirode
Ljudi se kao osobnosti razlikuju po mnogo toga, ali su jednaki u svojoj duhovnoj biti, u svojim humanim vrijednostima. Obično se izražavamo više preko osobnosti nego preko duha, što bi značilo da više djelujemo preko onoga što nam je različito, nego preko onoga u čemu smo jednaki. Djelovanje koje polazi iz onoga što je zajedničko našoj humanoj prirodi vodi ostvarenju zdravog suživota.
Platonovo sedmo pismo
Platonovo Sedmo pismo govori o ideji filozofa vladara koji, prije svega, vlada sobom i stekao je dovoljno životnog iskustva da bi mogao upravljati državom. Mudar je i pravedan, posjeduje praktično znanje, umjeren je, hrabar i razborit, te stalno preispituje vlastite postupke. S tom je idejom Platon otputovao u Sirakuzu te je na takav način života i vladanja nastojao potaknuti njezine tiranske vladare.
Što je mašta?
Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom, dok je u tradiciji bila jedna od najvažnijih osobina ljudske psihe bez koje bi napredak čovječanstva bio nemoguć. Ta sposobnost čovjeka da uzdigne svijest i uspostavi kontakt s duhovnim svijetom, omogućuje stvaranje vjerne slike čistih ideja. Sva velika djela istinskih umjetnika i istraživača djela su mašte, dok su ona koja odražavaju prolazni svijet i psihu umjetnika posljedica fantazije i nemaju snagu inspiracije kao djela mašte.
Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam
Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.
Ovladavanje vremenom i energijom
Svi imamo određenu količinu energije koja se troši i obnavlja. Nedostatak svijesti u onome što radimo, automatizam u radu, posao koji nas ne zanima ili ga ne znamo učiniti zanimljivim, raspršuju našu energiju, umaraju nas i ostavljaju osjećaj praznine i zbunjenosti. Nasuprot tomu, energija koja se svjesno pokrene stvara automatski nove izvore energije koji nas osnažuju i omogućuju da ostanemo smireni, stabilni i vedri.
Herojski zanosi Giordana Bruna
Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.
Moć smijeha
Radostan smijeh, smijeh od srca, ima moć smanjivanja napetosti, umanjivanja problema i olakšavanja teškoća svakodnevnog života. Dokazano je da ublažava bol, a i Aristotel u svojoj Poetici objašnjava da takav smijeh pročišćava osjećaje. Osim što dobro utječe na tijelo i raspoloženje, smijeh je poput vitamina koji daje dobro zdravlje duši.
Nenasilna komunikacija
Čovjek je biće u kojemu se neprestano bore animalni i humani dio, a nasilnim ponašanjem čovjek gubi svoja humana obilježja. Nenasilna komunikacija utemeljena na jeziku i komunikacijskim vještinama jača našu sposobnost da ostanemo ljudska bića, čak i pod teškim uvjetima. Načela nenasilne komunikacije poznata su već stoljećima, ona ne sadrže ništa novo. Samo nas podsjećaju na nešto što već znamo – kako se odnositi jedni prema drugima.
Pico della Mirandola – Govor o dostojanstvu čovjekovu
Pico della Mirandola, jedno je od najznačajnijih imena renesansne filozofije, dao je veliki doprinos razvoju renesansne misli. Njegovih 900 filozofskih i humanističkih teza, u kojima pokušava pomiriti različite filozofske tradicije, kasnije nazvano Govor o dostojanstvu čovjekovu, najpoznatiji je filozofski tekst iz XV. stoljeća. U njemu Mirandola definira čovjekov položaj u Univerzumu i naglašava važnost potrage za znanjem te iznad svega promiče ljudsko dostojanstvo koje mu omogućuje uzdizanje do božanskih visina.