Aristotel – Aleksandar helenske filozofije
Ove godine UNESCO obilježava 2400. godišnjicu rođenja grčkog filozofa Aristotela, najznamenitijeg Platonova učenika i učitelja Aleksandra Makedonskog. Aristotelov motrilački dar, iznimno široki znanstveni interesi te duboko filozofsko znanje učinili su ga univerzalnim genijem starog vijeka. Zbog svog neumornog istraživanja i enciklopedijskog znanja, Aristotel je s pravom nazvan „Aleksandrom Makedonskim helenske filozofije“ jer je objedinio i sistematizirao sva helenska znanja kao što je Aleksandar ujedinio tadašnji svijet.
Pitagorino učenje – II. dio
Ideja o besmrtnosti ljudske duše bila je temelj pitagorejske filozofije. Njen je cilj bio oslobođenje duše od ciklusa ponovnog rađanja, harmoniziranje tijela i duha kako bi tijelo prestalo biti zaprekom prihvaćanja poruka Višeg Ja. Platon kaže da je Pitagora svojim učenicima prenio poseban model života koji se temeljio na potrazi za istinom i Dobrim pomoću spoznaje koja pročišćava, uzdiže čovjeka i vodi ga sjedinjenju s božanskim.
Pitagorino učenje – I. dio
Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...
Kako biti siguran u sebe
Sigurnost u sebe gradi se i razvija tijekom cijelog života. Kroz različite životne situacije upoznajemo vlastite slabosti, ali i snagu, što s vremenom dovodi do samopouzdanja. Svatko od nas može se mijenjati, ali promjena uvijek dolazi iznutra. To nitko ne može učiniti umjesto nas.
Eklekticizam – u potrazi za istinom
Eklekticizam je filozofski pristup kojim se nastoji ući u dubinu ideja, usporediti ih, izabrati onu koja je najvrednija prihvaćanja i usvojiti je. U tom smislu eklekticizam je traganje za istinom, a ne beskorisna rasprava, nedostatak uvjerenja te površno i neodređeno povezivanje teza različitih teorija s čime se taj pojam danas povezuje.
Moć navike
Navike su moćni mehanizmi koji služe nama ili kojima mi služimo, ovisno s koliko im svijesti pristupamo. Osim dobrih i korisnih navika koje nam mogu olakšati život, postoje i one koje ga mogu otežati, a najčešće nastaju nesvjesnim usvajanjem gotovih obrazaca razmišljanja i osjećanja. Te navike možemo pobijediti tako da ih postupno slabimo ulaganjem energije i svijesti u vrline.
Francis Bacon – O dobroti i dobroj naravi
Dobrota je po Baconu najveća od svih vrlina, božansko je obilježje i duboko je utisnuta u ljudsku prirodu. Naziva je i navikom i sklonošću koje nas čine ljudima i povezuju s drugima jer čovjekovo srce nije otok odsječen od drugih zemalja već kopno koje je vezano s njima. Savjetuje činjenje dobra jer ono vodi općem ljudskom dobru. Ipak, kaže da se može pogriješiti i u ovoj vrlini pa ukazuje na važnost razboritosti i odmjerenosti.
Različite ljudske prirode
Ljudi se kao osobnosti razlikuju po mnogo toga, ali su jednaki u svojoj duhovnoj biti, u svojim humanim vrijednostima. Obično se izražavamo više preko osobnosti nego preko duha, što bi značilo da više djelujemo preko onoga što nam je različito, nego preko onoga u čemu smo jednaki. Djelovanje koje polazi iz onoga što je zajedničko našoj humanoj prirodi vodi ostvarenju zdravog suživota.
Platonovo sedmo pismo
Platonovo Sedmo pismo govori o ideji filozofa vladara koji, prije svega, vlada sobom i stekao je dovoljno životnog iskustva da bi mogao upravljati državom. Mudar je i pravedan, posjeduje praktično znanje, umjeren je, hrabar i razborit, te stalno preispituje vlastite postupke. S tom je idejom Platon otputovao u Sirakuzu te je na takav način života i vladanja nastojao potaknuti njezine tiranske vladare.
Što je mašta?
Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom, dok je u tradiciji bila jedna od najvažnijih osobina ljudske psihe bez koje bi napredak čovječanstva bio nemoguć. Ta sposobnost čovjeka da uzdigne svijest i uspostavi kontakt s duhovnim svijetom, omogućuje stvaranje vjerne slike čistih ideja. Sva velika djela istinskih umjetnika i istraživača djela su mašte, dok su ona koja odražavaju prolazni svijet i psihu umjetnika posljedica fantazije i nemaju snagu inspiracije kao djela mašte.
Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam
Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.
Ovladavanje vremenom i energijom
Svi imamo određenu količinu energije koja se troši i obnavlja. Nedostatak svijesti u onome što radimo, automatizam u radu, posao koji nas ne zanima ili ga ne znamo učiniti zanimljivim, raspršuju našu energiju, umaraju nas i ostavljaju osjećaj praznine i zbunjenosti. Nasuprot tomu, energija koja se svjesno pokrene stvara automatski nove izvore energije koji nas osnažuju i omogućuju da ostanemo smireni, stabilni i vedri.