Erich Fromm – Imati ili biti?
Imati ili biti jedno je od djela Ericha Fromma u kojem govori o dvije temeljne tendencije prisutne u ljudskim karakterima, pa tako i u društvima: imati ili posjedovati, što je vezano uz nagon za opstanak te biti, što podrazumijeva okretanje razvoju onog najboljeg ljudskog u nama. Pritom je važno imati na umu da biti može napredovati samo ukoliko smanjujemo imati.
Francis Bacon – O uljudnosti i lijepom ponašanju
Posvećivanje pažnje lijepom ponašanju danas se često povezuje s minulim vremenom života na dvoru ili s građanskim salonima. Bacon u ovom eseju govori o prednostima lijepog ponašanja koje doprinosi ugledu. Naglašava vrijednost prirodnosti i jednostavnosti u odnosu prema izvještačenosti i pretjeranim formalnostima te zaključuje da je čovjeku odmjereno i dostojanstveno ponašanje poput stalne pismene preporuke.
Platon i svjetska kriza
Današnji svijet razdiru mnogostruke krize u pozadini kojih se nalazi duboka kriza vrijednosti. Platon u više svojih djela obrađuje problem krize, stavljajući je u kontekst cikličnosti povijesti koja ima svoje uspone i padove. Kaže da kriza nastupa kada se izgube zdravi temelji kulture, a rješenje vidi u samom čovjeku. Ako se preporodi čovjek, preporodi se i društvo.
Francis Bacon – O učenju
Čitanje i učenje ne smiju biti sami sebi svrhom, naučeno i pročitano potrebno je i primijeniti jer učenje se usavršava iskustvom. U ovom eseju Bacon upozorava čitatelja da pazi što i zašto čita jer bi neke knjige trebalo samo okusiti, druge progutati, a tek rijetke sažvakati i probaviti.
Čudesna umjetnost biti svoj
Biti svoj danas se svodi na nepokoravanje nikome i ničemu u probijanju kroz život. No čudesna umjetnost biti svoj podrazumijeva traganje za vlastitim nutarnjim bićem, što je ujedno odraz traganja i razotkrivanja velikih zakona Univerzuma. Zato je važno pronalaziti put vlastitim rukama, iz dana u dan.
Izokratova retorička škola
Sokratov suvremenik i sugrađanin Izokrat bio je najbolji antički učitelj retorike. Njegova je škola imala uporište ne samo u teoriji retorike, nego i u praktičnoj primjeni filozofije. Smatrao je da filozofija služi boljem razumijevanju etičkih i političkih problema, a retorika jasnijem i uvjerljivijem izražavanju mišljenja. Na obrazovnom modelu njegovih retoričkih škola temeljio se europski obrazovni sustav sve do XVIII. stoljeća.
Francis Bacon – O zaljubljenosti
U ovom eseju Bacon nam razotkriva svoj stav o zaljubljenosti koju naziva kolebljivom strašću. Savjetuje držati je u granicama jer njome obuzet čovjek više ne raspoznaje vlastite ciljeve i djeluje nerazumno, a stvoren je za uzvišenije stvari.
U potrazi za srećom
Biti sretan težnja je svakog čovjeka koja se često povezuje s materijalnim blagostanjem i udobnosti. No, osnovno obilježje istinske sreće je nutarnji mir koji proizlazi iz usklađenosti naših materijalnih i duhovnih potreba te oslanjanja na ono trajno, na ono što potiče u nama stabilnu i trajnu sreću.
Ciceron – O govorničkom umijeću
U povijesti je puno primjera dobrih govornika koji su nadahnjivali ljude oko sebe, ali nažalost i onih koji su zloupotrebljavali govorničko umijeće. Najveći rimski govornik Marko Tulije Ciceron u djelu O govorniku podučava da je retorika umijeće koje se može naučiti, ali je prazna forma ako govornikove riječi ne slijede njegove misli i djela.
Jednostavnost filozofije
Filozofske teorije i rasprave nisu isto što i filozofija. Filozofija kao ljubav i most prema mudrosti podrazumijeva način života koji vodi usvajanju životnih principa, razumijevanju zajedničke biti stvari te dubokom uvjerenju u smisao svega što je stvoreno.
Spartansko učenje o strahu
U Sparti ustrojenoj prema nepisanim Likurgovim zakonima sve je bilo podređeno opstanku i boljitku države. Iz toga se razvilo ratno učenje i učenje o strahu koje je služilo pobjeđivanju slabosti, jačanju vrline i očuvanju časti, po čemu ih danas i pamtimo.
Lucije Anej Seneka – Pisma učeniku
Lucije Anej Seneka, jedan od najvažnijih predstavnika rimskog stoicizma, u pismima Luciliju poučava o usavršavanju karaktera i vježbanju u vrlinama te posebno naglašava važnost ustrajnosti.