Riječ filozofija danas obično priziva teško shvatljive teorije i rasprave. No, to je daleko od istinskog duha filozofije koji upravo teži jednostavnosti i jasnoći. Današnja je kultura prekomplicirana i urušava se pod bujicom riječi i informacija.

Vratimo li se izvornom značenju riječi ­filozofija, možemo dokučiti iskru te jasnoće. Filozofija kao ljubav prema mudrosti ne odnosi se na viđenja koja su razvili različiti ljudi, odnosi se na samo jedno, a to je mudrost ­prirode.

Drevni su narodi prirodu shvaćali kao odraz božanske mudrosti, čiji se principi manifestiraju kroz ono što nazivamo zakonima prirode. I sama riječ Kozmos ukazuje na takvo gledište. Kozmos je kombinacija Kaosa, primordijalne materije i Theosa, božanskog reda. To je svijet inteligentnog poretka, uređen zakonima i principima. Ništa unutar tog svijeta nije slučajnost. Mudrost je suština koja objedinjuje izraze ovog višestrukog svijeta.

Put od duha prema materiji uključuje prijelaz od jedinstva ka mnoštvu. Uzdizanje od materije prema duhu proces je povratka od mnoštva prema jednostavnosti i jedinstvu.

Philo ili ljubav sposobnost je sjedinjenja s mudrošću ili možemo reći: sa samim životom. Ljubav prema mudrosti je aktivan proces u kojem pojedinac uči principe života i u skladu s tim se mijenja. Ovaj proces dovodi čovjeka u harmoniju s prirodom.

Filozofija nije teoretski koncept koji pokušava opisati život, već aktivno stanje gdje je čovjek u stalnom procesu promjene. Možemo je nazvati i etičkim načinom življenja gdje otkrivamo svoje istinske vrijednosti.

Ljubav prema mudrosti je snaga koja pokreće čovjeka da mijenja samoga sebe, to je želja da se približi mudrosti, izvoru života i da oko sebe širi sklad i bratstvo. Biti filozof ne znači držati se na hladnoj udaljenosti od drugih ljudi, nego razviti osjećaj pripadnosti životu i zajedničkoj biti stvari.

U hramu u Delfima, svetom središtu antičke Grčke, rečeno je: “Spoznaj sebe i spoznat ćeš svijet i bogove.”

Filozofija kao most prema mudrosti jest središte koje sadrži sve forme života: kulturne, umjetničke, obredne, političke; različite aspekte društva i našeg svakodnevnog života.

Potrebno je vratiti se klasičnim vrijednostima čovječanstva, vratiti se prirodnom uvjerenju u dobrotu čovjeka, uvjereni u smisao svega što je stvoreno.

Kakav divan osjećaj imaju oni čija su srca otvorena za život! To je zadivljenost i spoznaja da nema čuda u životu jer je život sam po sebi čudo.

Autor: Yaron Barzilay
S engleskog prevela: Irena Darmopil[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]