ljepota – Stranica 3 – Nova Akropola

Milka Trnina – diva i dobrotvorka

Categories: Glazba|Tags: "Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera", 06-2024, Aida, August Šenoa, Bal pod maskama, Bayreuthska škola, Bečki konzervatorij, Beethoven, Brunhilda, dirigent Bruno Walter, dramski sopran, društvo "Dobrotvor", Eleonora, Elisabeth, Elsa, Fidelia, glazba, glazbena pedagoginja Ida Wimberger, Herman Klein, HNK, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski učiteljski dom, Hrvatsko zemaljsko kazalište, humanitarni koncerti, humanitarni rad, interpretatorica, Isolda, Ivanić-Grad, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, koloratura glasa, koncertna pjevačica, Ksenija Dobranić Letinčić, Kundry, Leonora, Lili Lehmann, ljepota, Lohengrin, Mozart, Muzička akademija u Zagrebu, opera, operna primadona, operna zvijezda Metropolitan opere u New Yorku, Ortrud, Parsifal, primadona Zinka Kunc, prvakinja Kraljevske dvorske opere u Münchenu, Puccini, Richard Wagner, Senta, Sieglinda, Tannhäuser, tetralogija Prsten Nibelunga, Tosca, tragična heroina, Tristan i Izolda, Trubadur, Ukleti Holandez, umjetnost, Verdi, Verdijeva Amelija, Walküre, Zagrebačka filharmonija, Zavod za slijepe osobe, Zlatno doba opere|

Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.

U mjesecu travnju – Sveti Juraj

Categories: Simbolizam|Tags: 04-2024, arhetipska borba, čast, dama, Delia Steinberg Guzmán, Dobro, Kapadokija, Ksenija Nikčević, legenda, ljepota, mit, plemeniti čovjek, pravda, simbol, svetac, viteštvo, vjera, zaštitnik vitezova, zmaj|

Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog "zmaja". Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.

Antun Branko Šimić

Categories: Književnost|Tags: 02-2024, Ante Stamać, Apollinaire, Bodelaur, Budući, časopis Juriš, časopis Književnik, časopis Vijavica, dobrota, dostojanstvo duha, Drinovci, ekspresionizam, eseji, feljtoni, Gustav Krklec, Jure Kaštelan, književne kritike, književnost, Krleža, ljepota, ljubav, Matoš, Melanija Rogar, Meštrović, Mi smo se sreli na zvijezdi…, modernizam, Moja preobraženja, Nazor, Niko Milićević, Opomena, Pjesma pjesnika, pjesme Pjesnici, poezija, Povratak, Proust, Rimbaud, simbol, smrt, Smrt i ja, snaga ideja, Strindberg, Ujević, umjetnost, zbirka pjesama Preobraženja, zviježđa|

Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.

Vile u našim krajevima

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2023, biljarice, bura, gorske vile, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivanje, izvorkinje, jezerkinje, Jurjevo, ljekovito bilje, ljepota, mjesečina, mudrost, nagorkinja, narodna predaja, podgorkinja, poljske vile, poluribe-poludjevojke, povodkinje, proročice, ratnice, sestra Čeha i Leha, špilja Vindija, Tatjana Prebeg, tradicija, vide ladarice, vila planinkinja, vila posestrima, Vilčić, vile bojovnice, vile oblakinje, vile poledice, vile vidarice, vile vjetrenice, vilenici, Vilenjak, vilin luk, vilina kosa, vilina metla, vilina vodica, Vilindolac, vilino kolo, vilino sito, vilinske pjesme, vilinski izvori, vilinski sabori, vilinski svijet, vilinsko doba, Vilište, vilovnjača, Vlašići (Plejade), vodene vile, vrzino kolo, Vulina, zagorkinja, zemne vile, zorina rosa, zračne vile|

Narodne predaje diljem svijeta obiluju pričama o nadnaravnim bićima, čarobnim, dobrim ili zlim, pokatkad vidljivim, a najčešće nevidljivim. U hrvatskoj predaji priče su to o vilama koje je zabilježio povjesničar i književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski iz 19. stoljeća. Opisivane su kao nezemaljski lijepe djevojke s krilima koje su posjedovale različita znanja. Rijetki bi se zbližili s vilama i tada bi ih one podučile mnogim vještinama pa su ih zvali "vilenici". To davno vrijeme u kojem su živjele vile u narodu se spominjalo kao zlatno doba.

Obrazovanje i umjetnost

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2023, disciplina, drama, estetska inteligencija, evolucija, fenomen, fokus, glazba, inspiracija, koncentracija, kreativnost, likovna umjetnost, ljepota, ljudski potencijal, Loris Ivančić Žic, nuomen, nutarnji kompas, obrazovanje, percepcija ljepote, ples, Psiha, rezonancija, Sabine Leitner, školski kurikulum, suptilne vibracije, transcendentna ljepota, unutarnja osjetila, ustrajnost, vanjska osjetila|

Ljepotu i značenje istinskih umjetničkih djela ne bismo mogli percipirati bez odgovarajućeg obrazovanja. Samo gledanje i slušanje nisu dovoljni; potrebno je obrazovati nutarnja osjetila. Ona razvijaju našu estetsku inteligenciju i omogućuju nam prepoznati ono što je dobro, ispravno i lijepo. Otvaraju nam pristup višoj stvarnosti gdje jasnije zamjećujemo ljepotu i smisao. Umjetničko obrazovanje je neophodno i zato da bi velika umjetnička djela nastavila biti izvor iz kojeg će budući naraštaji crpiti snagu i nadahnuće.

Umjetnost i poezija bardskog ideala

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "rob harfe", "tri božanske kapi", 06-2023, Ana Mustać, bardi, bardska tradicija Britanije i Irske, Ceridwen, druidi, inspiracija, keltski narodi, kontemplacija, ljepota, ovati, pjesnički genij, poetska trijada, pravda, priroda, Siobhan Farrar, Teliesin, trijade, ustrajnost|

Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Estetska inteligencija

Categories: Psihologija|Tags: 09-2021, arhetip ljepote, Dijana Kotarac, Diotima, estetika, estetske navike, filozofija, Gozba, ljepota, percepcija ljepote, Platon, Sabine Leitner|

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Harmonija – sklad raznolikosti

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2020, Buddha, emocije, glazba, harmonija sfera, ljepota, Marta Mihičić, Sona, umjetnost|

Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.

Filozofija umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2018, Apolon, Constantino Fernández, John Ruskin, kanoni ljepote, ljepota, Merkur, Nives Lozar, Platon, Plotin, proporcije|

Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.