Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.
Drevno umijeće pamćenja i imaginacije doživljava procvat u renesansi, a posebno u filozofiji Giordana Bruna. Pamćenje je blisko povezano s umijećem življenja. Umjesto pasivnog prepuštanja rijeci života, bitno je pamtiti, asimilirati i koristiti prošla iskustva kako bismo ovladali umijećem življenja i napredovali na putu. Imaginacija nam otvara vrata prema onom božanskom, omogućujući nam dohvatiti uzvišene ideje, ugraditi ih u sebe te ih reproducirati u stvarnost ovozemaljskog postojanja.
Inspiracija je poseban poticaj koji dolazi iz čovjekove nutrine u vidu navirućih ideja koje traže da budu oživotvorene u djelima. Vezana je uz sva humana nastojanja, ne samo umjetnička ili znanstvena uz koja se najčešće povezuje, nego i filozofska, religijska i socijalna. Latinski korijen riječi inspiratio upućuje na proces oživljavanja, pokretanja nečega i nadahnuća. Stari grčki umjetnici i mudraci zazivali su muze za nadahnuće za svoja djela, a svi koji su stvorili iznimna djela ističu kako su ona nastala vođena božanskim nadahnućem.
Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.
Giordano Bruno (Nola, 1548. - Rim, 1600.) je talijanski renesansni filozof, znanstvenik i pisac. Ni danas najveći dio njegovih djela