dobrota – Nova Akropola

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Novogodišnje odluke i snaga volje

Categories: Aktualno|Tags: 01-2025, bog Janus, dobrota, entuzijazam, godišnja doba, Instagram, introspekcija, istina, Iva Sladović, izazov, Januar, ljepota, ljudski duh, Malini Nair, Nova godina, odluka, optimizam, prijelaz, selfie, snaga volje, spirala života, sunce, vrline, zimski solsticij, životni ciklusi|

Početak nove godine prilika je za refleksiju o prethodnoj, za izvlačenje pouka i donošenje odluka za mijenjanje nabolje. No, u vremenu kada se prevelika pažnja obraća izvanjskoj strani života, kod planiranja novogodišnjih odluka važno se uzdignuti iznad prolaznosti i odabrati one koje potiču na rast i razvoj jer rođeni smo da se ostvarimo kao ljudska bića. Odluka da se nešto promijeni tek je početak, izazov je ustrajati i ostvariti zacrtani plan vježbanjem snage volje.

Ljepota i umjetnost

Categories: Filozofija|Tags: 06-2024, buddhi, Chidakasha, dobrota, evolucija, forma, harmonija, ideje, intuicija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljudska inteligencija, logički razum, manifestacija, Nilakanta Sri Ram, oblik, priroda, spoznaja, svijest, umjetničko djelo, vrline, zakoni prirode, život|

U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.

Susret s dobrim čovjekom

Categories: Kratke priče|Tags: 05-2024, avatar Krišna, dobrota, kralj Dharmarađa, kralj Duryodana, Vesna Krmpotić, Vesna Perhat|

Jednoga je dana avatar Krišna poželio ispitati mudrost svojih prijatelja. Pozvao je najprije kralja Duryodanu, vladara na glasu s okrutnosti

Antun Branko Šimić

Categories: Književnost|Tags: 02-2024, Ante Stamać, Apollinaire, Bodelaur, Budući, časopis Juriš, časopis Književnik, časopis Vijavica, dobrota, dostojanstvo duha, Drinovci, ekspresionizam, eseji, feljtoni, Gustav Krklec, Jure Kaštelan, književne kritike, književnost, Krleža, ljepota, ljubav, Matoš, Melanija Rogar, Meštrović, Mi smo se sreli na zvijezdi…, modernizam, Moja preobraženja, Nazor, Niko Milićević, Opomena, Pjesma pjesnika, pjesme Pjesnici, poezija, Povratak, Proust, Rimbaud, simbol, smrt, Smrt i ja, snaga ideja, Strindberg, Ujević, umjetnost, zbirka pjesama Preobraženja, zviježđa|

Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.

Francis Bacon – O dobroti i dobroj naravi

Categories: Filozofija|Tags: 06-2016, Dijana Kotarac, Dobro, dobrota, filantropija, Francis Bacon, humanost, vrlina|

Dobrota je po Baconu najveća od svih vrlina, božansko je obilježje i duboko je utisnuta u ljudsku prirodu. Naziva je i navikom i sklonošću koje nas čine ljudima i povezuju s drugima jer čovjekovo srce nije otok odsječen od drugih zemalja već kopno koje je vezano s njima. Savjetuje činjenje dobra jer ono vodi općem ljudskom dobru. Ipak, kaže da se može pogriješiti i u ovoj vrlini pa ukazuje na važnost razboritosti i odmjerenosti.

Platon – Gozba ili o ljubavi

Categories: Filozofija|Tags: Alkibijad, broj 53, dobrota, etika, Jerko Grgić, ljubav, mudrost, Platon, simpozij, Sokrat|

U djelu Gozba u formi dijaloga Platon iznosi ideje o ljubavi i ljepoti povezane s dobrotom i mudrošću, otkriva nam duboki smisao klasične grčke etike i upoznaje nas s temeljnim principima helenske estetike. Kao takva, Gozba je imala neizmjeran utjecaj na brojne kasnije mislioce i stvaraoce, a posebno je obilježila razdoblje renesanse.