Bbbb – Mak Dizdar
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe vidimo i ne vidimo Riječima se nekim divimo a nekih se riječi opet stidimo One su se nastanile u nama i one su pobjegle od nas One imaju svoj miris i boju One su nemušte ili Imaju Glas
Četiri velika kineska romana
Književnost koja zrcali život najbolji je način upoznavanja drugog naroda, njegovih običaja, društvenih odnosa, vjerovanja, stremljenja. Četiri velika kineska romana smatraju se remek-djelima i dio su kulturne povijesti Kine. Nastali su u razdoblju od XIV. do XVIII. stoljeća, a njihove odjeke pronalazimo u književnostima susjednih naroda. Oni zapadnom čitatelju približavaju tradicionalni kineski način razmišljanja, ali i potvrđuju da čovjeka bez obzira na prostor i vrijeme oduvijek zaokupljaju ista pitanja i iste teme.
Aztečka poezija
Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.
Hadrijanovi memoari
Hadrijanovi memoari francuske spisateljice Marguerite Yourcenar izniman je povijesno-filozofski roman o rimskom caru Hadrijanu. Nastajao je uz prekide tijekom tri desetljeća, kroz sveobuhvatno istraživanje o samom caru, rimskom imperiju i o svijetu tog vremena. Hadrijan je prikazan u sutonu životu, udubljen u filozofska promišljanja o životu, prolaznosti i smrti… Pisan u prvom licu, roman uvjerljivo i vjerodostojno približava duh starog Rima današnjem svijetu.
Rainer Maria Rilke – Pisma mladom pjesniku
Pisma mladom pjesniku odgovori su velikog njemačkog pjesnika i filozofa Rilkea na upit pjesnika-početnika Kappusa o njegovim pjesničkim pokušajima. Rilke malo dotiče samo pjesništvo, uglavnom mu prenosi vrijedne životne spoznaje. Savjetuje mu da se okrene vlastitoj nutrini, da sluša nutarnji glas, da stekne čvrstinu i sigurnost u sebe učeći od prirode. Naglašava važnost strpljivosti i ustrajnosti na putu jer poezija je plod autentične spoznaje proizašle iz zrelog iskustva. Zato su Pisma bezvremena i korisna svima onima koji teže umijeću življenja.
Razgovori s Goetheom
Njemački književnik Johann Peter Eckermann bio je veliki štovatelj Johanna Wolfganga Goethea, a upoznao ga je u njegovim kasnim godinama. Ostao je u njegovoj službi sve do Goetheove smrti, kao suurednik njegovog skupnog izdanja književnih djela. Iz godina provedenih uz slavnog pisca proisteklo je djelo Razgovori s Goetheom u kojem je zabilježio njegove misli i poglede kao i vlastita zapažanja o njemu.
Na krilima Galeba Jonathana
Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.
Omar Hajjam
Omar Hajam slavni je perzijski matematičar, astronom i filozof iz vremena kada je islamski svijet bio na svom vrhuncu. Bio je upravitelj opservatorija u Isfahanu, tada najvećeg na svijetu. Također je dao veliki doprinos matematici. Na zapadu je pak poznatiji po svojoj poeziji pisanoj u trenucima odmora od znanstvenog rada. Hajamove Rubaije ubrajaju se među najvažnija djela perzijske književnosti koja nadahnjuju i današnjeg čovjeka.
Ralph Waldo Emerson
Ralph Waldo Emerson, esejist, pjesnik i filozof, jedan je od utemeljitelja transcendentalizma, idealističkog pokreta u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, koji je nastao pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma. Njegov esej Priroda smatra se manifestom transcendentalizma; u njemu razmatra odnos Bog – Čovjek – Priroda, a Prirodu smatra očitovanjem božanstva. Nazivaju ga i ocem suvremene američke književnosti jer je snažno utjecao na brojne američke književnike.
Khalil Gibran – Prorok
Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.
Vladimir Devidé
Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.
Shakespeare – raj i pakao u nama
William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.