Rainer Maria Rilke – Pisma mladom pjesniku
Pisma mladom pjesniku odgovori su velikog njemačkog pjesnika i filozofa Rilkea na upit pjesnika-početnika Kappusa o njegovim pjesničkim pokušajima. Rilke malo dotiče samo pjesništvo, uglavnom mu prenosi vrijedne životne spoznaje. Savjetuje mu da se okrene vlastitoj nutrini, da sluša nutarnji glas, da stekne čvrstinu i sigurnost u sebe učeći od prirode. Naglašava važnost strpljivosti i ustrajnosti na putu jer poezija je plod autentične spoznaje proizašle iz zrelog iskustva. Zato su Pisma bezvremena i korisna svima onima koji teže umijeću življenja.
Razgovori s Goetheom
Njemački književnik Johann Peter Eckermann bio je veliki štovatelj Johanna Wolfganga Goethea, a upoznao ga je u njegovim kasnim godinama. Ostao je u njegovoj službi sve do Goetheove smrti, kao suurednik njegovog skupnog izdanja književnih djela. Iz godina provedenih uz slavnog pisca proisteklo je djelo Razgovori s Goetheom u kojem je zabilježio njegove misli i poglede kao i vlastita zapažanja o njemu.
Na krilima Galeba Jonathana
Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.
Omar Hajjam
Omar Hajam slavni je perzijski matematičar, astronom i filozof iz vremena kada je islamski svijet bio na svom vrhuncu. Bio je upravitelj opservatorija u Isfahanu, tada najvećeg na svijetu. Također je dao veliki doprinos matematici. Na zapadu je pak poznatiji po svojoj poeziji pisanoj u trenucima odmora od znanstvenog rada. Hajamove Rubaije ubrajaju se među najvažnija djela perzijske književnosti koja nadahnjuju i današnjeg čovjeka.
Ralph Waldo Emerson
Ralph Waldo Emerson, esejist, pjesnik i filozof, jedan je od utemeljitelja transcendentalizma, idealističkog pokreta u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, koji je nastao pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma. Njegov esej Priroda smatra se manifestom transcendentalizma; u njemu razmatra odnos Bog – Čovjek – Priroda, a Prirodu smatra očitovanjem božanstva. Nazivaju ga i ocem suvremene američke književnosti jer je snažno utjecao na brojne američke književnike.
Khalil Gibran – Prorok
Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.
Vladimir Devidé
Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.
Shakespeare – raj i pakao u nama
William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.
Indijanska poezija
Živeći u bliskom dodiru s prirodom, Indijanci su bili izuzetno istančani, poetični promatrači svega oko sebe. Snaga njihovih riječi bila je u jednostavnosti i jasnoći. Iako je sačuvan mali dio indijanskog kulturnog naslijeđa, ono što je stiglo do nas odražava njihovu povezanost s nevidljivim snagama svijeta prirode te poštovanje prema svemu što živi.
U zagrljaju proljeća
Proviri cvjetić iz kore, A šuma plava Šafrana glava K'o oči, k'o nebo, k'o more. Samoćo moja, Ma digni glavu
Jagoda Truhelka
Jagoda Truhelka hrvatska je spisateljica za djecu i pedagoginja, čije je najpoznatije djelo knjiga pripovijedaka Zlatni danci. Posao učiteljice i ravnateljice obavljala je u nizu djevojačkih škola. Obrazovanje nije odvajala od odgoja, smatrajući i jedno i drugo zadacima pravog učitelja, a pravi učitelj za nju je bio prosvjetitelj. Djeci je iznad svega nastojala usaditi ideale dobrote, ljepote i ljubavi, a nadahnuće za svoj rad nalazila je u djelima klasične filozofije. Sintezu svojih praktičnih promišljanja dala je u epistolaru U carstvu duše.
Tvrđava – Meša Selimović
Selimovićev misaoni roman Tvrđava svojevrstan je nastavak djela Derviš i smrt. Tvrđava ovdje simbolizira pojedinca zatvorenog u sebe, ali i nedodirljivu vlast pred kojom se čovjek zatvara u tvrđavu te težnju za izlaskom iz tvrđave, oslobođenjem. Radnja romana smještena je u XVII. stoljeće, no nadilazi okvire vremena i prostora jer se bavi vječnim pitanjem smisla života, slobode, zla... Glavni je lik ratni povratnik koji, potresen ratnim bezumljem, započinje novi život koji je ništa manje surova borba od samog rata. Pokušava se osloboditi iz tog začaranog kruga, a izlaz pronalazi u ljubavi koja je ipak jača od svega.