Cervantes
Španjolski književnik Miguel de Cervantes Saavedra stekao je besmrtnu slavu romanom o vitezu Don Quijoteu od Manche. Prvi dio romana objavio je 1605. godine, u pedeset i šestoj godini života. Kroz usta svog glavnog lika Cervantes izriče mudrost koju je stekao u životu ispunjenom nedaćama. Preko Bistrog viteza prenosi da, iako borba za prave vrijednosti i vlastita uvjerenja može djelovati poput "borbe s vjetrenjačama" i izazivati podsmijeh, od njih ne treba odustajati.
Izvori plesa
Ples je oduvijek i posvuda bio sastavni dio sakralnih svečanosti i predstavljao način ostvarenja veze s ritmom prirode. Pripisivalo mu se božansko porijeklo i povezivalo ga se s prvobitnim pokretom stvaranja univerzuma. Odrazom tog praplesa Grci su smatrali i putanje zvijezda, što su nazivali "kozmičkim plesom". Ples je bio način nadilaženja trenutne stvarnosti i obnavljanja snage za započinjanje novog ciklusa života, bilo na nebu ili na zemlji.
Bbbb – Mak Dizdar
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe vidimo i ne vidimo Riječima se nekim divimo a nekih se riječi opet stidimo One su se nastanile u nama i one su pobjegle od nas One imaju svoj miris i boju One su nemušte ili Imaju Glas
Četiri velika kineska romana
Književnost koja zrcali život najbolji je način upoznavanja drugog naroda, njegovih običaja, društvenih odnosa, vjerovanja, stremljenja. Četiri velika kineska romana smatraju se remek-djelima i dio su kulturne povijesti Kine. Nastali su u razdoblju od XIV. do XVIII. stoljeća, a njihove odjeke pronalazimo u književnostima susjednih naroda. Oni zapadnom čitatelju približavaju tradicionalni kineski način razmišljanja, ali i potvrđuju da čovjeka bez obzira na prostor i vrijeme oduvijek zaokupljaju ista pitanja i iste teme.
Bernsteinov glazbeni svijet
Leonard Bernstein, veliki zaljubljenik u glazbu, bio je skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni teoretičar, pedagog i inovator. Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima. Skladao je djela komorne glazbe, balete, opere, muziku za filmove itd, kombinirajući, klasičnu i kazališnu glazbu te jazz. Kreirao i vodio televizijsku seriju kojom je klasičnu glazbu nastojao približiti mladima, a koja se prikazivala u čak četrdeset zemalja. Postao je uzor mnogim mladim glazbenicima, a svojim dobrotvornim, entuzijastičkim radom i primjer istinskog humaniste.
Harmonija – sklad raznolikosti
Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.
Ivan Meštrović – Vječnost u kamenu
Ivan Meštrović, kipar, arhitekt, pisac, naš veliki umjetnik bogate i raznolike djelatnosti, za svoj je rad dobio brojna domaća i međunarodna priznanja. Vlastiti izraz pronalazi neumorno tragajući ne za originalnosti, već za suštinom i sadržajem. Naglašavao je da pravo umjetničko stvaralaštvo treba otkrivati ono što drugi ne znadu i ne vide te da istodobno treba biti i pjesma i molitva, izvan vremena i prostora. Njegov doprinos umjetnosti nalazi se u snazi kojom je univerzalne ljudske težnje i vrijednosti majstorski ovjekovječio u svojim djelima.
Aztečka poezija
Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.
Hadrijanovi memoari
Hadrijanovi memoari francuske spisateljice Marguerite Yourcenar izniman je povijesno-filozofski roman o rimskom caru Hadrijanu. Nastajao je uz prekide tijekom tri desetljeća, kroz sveobuhvatno istraživanje o samom caru, rimskom imperiju i o svijetu tog vremena. Hadrijan je prikazan u sutonu životu, udubljen u filozofska promišljanja o životu, prolaznosti i smrti… Pisan u prvom licu, roman uvjerljivo i vjerodostojno približava duh starog Rima današnjem svijetu.
Rainer Maria Rilke – Pisma mladom pjesniku
Pisma mladom pjesniku odgovori su velikog njemačkog pjesnika i filozofa Rilkea na upit pjesnika-početnika Kappusa o njegovim pjesničkim pokušajima. Rilke malo dotiče samo pjesništvo, uglavnom mu prenosi vrijedne životne spoznaje. Savjetuje mu da se okrene vlastitoj nutrini, da sluša nutarnji glas, da stekne čvrstinu i sigurnost u sebe učeći od prirode. Naglašava važnost strpljivosti i ustrajnosti na putu jer poezija je plod autentične spoznaje proizašle iz zrelog iskustva. Zato su Pisma bezvremena i korisna svima onima koji teže umijeću življenja.
Beethovenova Oda radosti
Povodom obilježavanja 250 godina rođenja Ludwiga van Beethovena prisjećamo se ovog glazbenog genija koji je često nazivan glazbenim divom i inovatorom. Središnje mjesto u njegovim instrumentalnim djelima pripada simfonijama, a kruna svih jest 9. simfonija koju je stvarao skoro deset godina. Nadahnuta je Odom radosti njemačkog pjesnika i filozofa Friedricha Schillera koja slavi ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Zapanjuje da je Odu radosti završio i dirigirao praizvedbom kada je već sasvim izgubio sluh.
Ljepota postaje… glazba
O postanku glazbe postoje brojne teorije, a jedna od njih je da je glazba proizašla iz čovjekove čežnje za komunikacijom s božanskim. Prava se glazba uistinu rađa kada postoji nešto uzvišeno što se želi izraziti i prenijeti i duboki je izraz duhovne potrebe. Takva glazba glasnica je ljepote, ona dira naše najtananije strune i svojom nas ljepotom prožima i harmonizira. Sve su tradicije u glazbi prepoznavale njezinu moć, Pitagora je liječio pomoću glazbe, a moderna muzikoterapija ponovno otkriva njezinu terapijsku, etičku i estetsku ulogu.