Balet – estetika u pokretu
Povodom Svjetskog dana plesa prenosimo intervju s Mirnom Sporiš, primabalerinom HNK-a u Zagrebu, koja iza sebe ima trideset godina iznimno plodonosnog umjetničkog rada. Balet, nastao na kraljevskim dvorovima, u sebi nosi klasičnost i estetiku pokreta, dok mu je ključan pojam vertikalnost. S izduženim, vretenastim linijama tijela te gracioznim pokretima, usmjeren je prema stapanju sa zamišljenim estetskim idealom. Kao neverbalna umjetnost, balet nadilazi kulturološke razlike i prenosi univerzalne ideje sklada i ljepote.
Mikromozaici – zaboravljena ljepota
Mozaike najčešće povezujemo uz stari Rim, no ta je tehnika doživjela vrhunac u Bizantu, kada kršćanstvo postaje službena religija, a narativni mozaici prekrivaju zidove, svodove i lukove bazilika. Najčešće teme su Krist, Bogorodica i ranokršćanski sveci. Tehnika slaganja poludragog kamenja i stakla različitih boja, veličina i oblika te milimetarskih zlatnih i srebrenih listića u sliku zahtijevala je izuzetnu vještinu. Mikromozaici, male prijenosne molitvene ikone koje stanu u dlan, ubrajaju se među najljepša ostvarenja Bizanta.
Ratko Zvrko
Ratko Zvrko, književnik, novinar, prevoditelj, autor televizijskih emisija za djecu, najpoznatiji je po svom Grgi Čvarku, glavnom like iz istoimene zbirke pjesama, jedne od najobjavljivanijih dječjih knjiga hrvatske književnosti. Njegov jednostavan, poučan i duhovit način pisanja omogućuje djeci poistovjetiti se s njegovim likovima te iz njihovih zgoda i nezgoda izvući pouke, od kojih neke ostaju korisne za cijeli život.
Stanislavski – glumom do istine
Konstantin Stanislavski, ruski režiser, glumac i teatrolog, istaknuta je ličnost glumačke umjetnosti XIX. i XX. stoljeća. Teatralna gluma njegova vremena koja je gotovo karikirala ljudska stanja i emocije nagnala ga je na uvjerljivo prikazivanje ljudskog iskustva. Razvio je umjetnost proživljavanja koja je zahtijevala uranjanje u djelo i lik te produbljenu psihološku interpretaciju da bi se poruke što bolje prenijele publici i potaknule njezin odziv. Metoda Stanislavskog imala je golemi odjek i promijenila je glumačku tehniku širom svijeta.
Tijelo i duša ljepote
U istinskoj umjetnosti estetika je neodvojiva od etičkog sadržaja. Time je ispunjena temeljna i krajnja svrha umjetnosti – doprinos čovjekovu ostvarenju. To je jedino moguće ako ona svojom ljepotom i nevidljivom biti rezonira s onim najplemenitijim u nama. Preduvjet za to razvoj je vrlina koje omogućuju prepoznavanje onog lijepog i dobrog pa je tako estetsko obrazovanje put buđenja uspavane duše i njezina priprema za usvajanje ljepote.
Hafiz – u potrazi za uzvišenim
Hafiz Širazi, iranski pjesnik iz XIV. stoljeća, zarana se upoznao i nadahnuo poezijom velikih pjesnika-mistika: Sadija, Rumija i Atara Nišapurija. U mladosti susreće svog duhovnog učitelja koji prepoznaje njegov pjesnički dar te ga upućuje na potragu za onim uzvišenim u kojoj se bitno ne spoznaje riječima i razumom, nego srcem i predanošću. Hafizov Divan odraz je te potrage i jedno od najznačajnijih djela iranske književnosti. Njegovi stihovi duboke sufijske simbolike skrivaju tajne o smislu čovjekova života.
Odrasti uz Pinokija
Dječje priče otvaraju vrata u čudesan svijet pun neobičnih događaja i doživljaja koji ostaju s nama cijeli život i u kojima uvijek pobjeđuje dobro. Jedna od takvih priča je i Pinokio, klasik dječje književnosti talijanskog pisca Carla Collodija, koja govori o nestašnom drvenom lutku koji nakon niza nedaća oživi i postane pravi pristojan dječak. Kroz Pinokijeve zgode Collodi je nastojao potaknuti djecu da istražuju život i usvajaju životne vrijednosti. Pinokio je jedno od najprevedenijih djela talijanske književnosti.
Dora Pejačević
Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica, počela je skladati već s dvanaest godina. Opisivana je kao tiha i povučena, no odlučna osoba. Njezin dnevnik čitanja otkriva bogat unutarnji svijet i filozofski duh. Vođena filozofskim i književnim poticajima s jedne strane i vlastitom hipersenzibilnošću s druge strane, njezina je glazba prenosila široku skalu izražajnosti. Iako desetljećima zaboravljena, posljednjih je godina postala dio hrvatskog glazbenog života.
Ples života
Osnovna karakteristika plesne umjetnosti, kao i života, jest pokret. Iako je u plesu pokret ključan, najdojmljiviji su mir i sigurnost plesača, kao plod nadvladavanja vlastitih fizičkih i mentalnih ograničenja. Dobar plesač izvanjskom lakoćom i mekoćom odražava nutarnju čvrstinu. Ples života, koji je poput prirodnog plesa između rođenja i smrti, također iziskuje da razvijemo snažan i stabilan unutarnji oslonac koji će nam omogućiti veće samopouzdanje i lakše nošenje s izazovima života.
Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva
Kintsugi, umijeće popravljanja dragocjene čajne keramike, jedan je od izraza tankoćutne japanske estetike. Mjesto loma spaja se lakom s primjesom zlata što joj daje dodatnu vrijednost i ljepotu. No, kintsugi je i životna filozofija. Napuknuća, okrhnuća i ožiljke koje vrijeme i život ostavljaju na predmetima i ljudima smatra se prirodnim slijedom događaja. Čovjek ih treba prihvatiti kao izvojevane životne bitke koje su ga učinile jačim, otpornijim i bogatijim za pokoje zlatno zrnce životne mudrosti.
Celestin Mato Medović
Celestin Mato Medović svrstava se u red velikana hrvatskog modernog slikarstva. Iskazao se u širokom rasponu od povijesnog, religijskog, portretnog do pejzažnog slikarstva. Monumentalne povijesne kompozicije iz njegovih mlađih dana ustupile su mjesto toplim pejzažima njegova rodnog kraja u zrelim godinama stvaralaštva. No upravo te isječke iz prirode pune intimnog ugođaja ubraja se u njegova najvrednija ostvarenja te je time dao najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.
Flauta
Flauta je prisutna od prapovijesnih vremena u različitim oblicima kod gotovo svih naroda svijeta, njenom zvuku pripisivane su nadnaravne moći, a Mozart ju je nazvao "čarobnom". Svojim pastoralnim zvukom priziva šume, potoke, pastirice i njihova stada. Preteča je svih današnjih puhačkih instrumenata, a najveću popularnost uživala je u doba renesanse kada su nastala brojna glazbena djela namijenjena prvenstveno flauti.