Stanislavski – glumom do istine
Konstantin Stanislavski, ruski režiser, glumac i teatrolog, istaknuta je ličnost glumačke umjetnosti XIX. i XX. stoljeća. Teatralna gluma njegova vremena koja je gotovo karikirala ljudska stanja i emocije nagnala ga je na uvjerljivo prikazivanje ljudskog iskustva. Razvio je umjetnost proživljavanja koja je zahtijevala uranjanje u djelo i lik te produbljenu psihološku interpretaciju da bi se poruke što bolje prenijele publici i potaknule njezin odziv. Metoda Stanislavskog imala je golemi odjek i promijenila je glumačku tehniku širom svijeta.
Tijelo i duša ljepote
U istinskoj umjetnosti estetika je neodvojiva od etičkog sadržaja. Time je ispunjena temeljna i krajnja svrha umjetnosti – doprinos čovjekovu ostvarenju. To je jedino moguće ako ona svojom ljepotom i nevidljivom biti rezonira s onim najplemenitijim u nama. Preduvjet za to razvoj je vrlina koje omogućuju prepoznavanje onog lijepog i dobrog pa je tako estetsko obrazovanje put buđenja uspavane duše i njezina priprema za usvajanje ljepote.
Hafiz – u potrazi za uzvišenim
Hafiz Širazi, iranski pjesnik iz XIV. stoljeća, zarana se upoznao i nadahnuo poezijom velikih pjesnika-mistika: Sadija, Rumija i Atara Nišapurija. U mladosti susreće svog duhovnog učitelja koji prepoznaje njegov pjesnički dar te ga upućuje na potragu za onim uzvišenim u kojoj se bitno ne spoznaje riječima i razumom, nego srcem i predanošću. Hafizov Divan odraz je te potrage i jedno od najznačajnijih djela iranske književnosti. Njegovi stihovi duboke sufijske simbolike skrivaju tajne o smislu čovjekova života.
Odrasti uz Pinokija
Dječje priče otvaraju vrata u čudesan svijet pun neobičnih događaja i doživljaja koji ostaju s nama cijeli život i u kojima uvijek pobjeđuje dobro. Jedna od takvih priča je i Pinokio, klasik dječje književnosti talijanskog pisca Carla Collodija, koja govori o nestašnom drvenom lutku koji nakon niza nedaća oživi i postane pravi pristojan dječak. Kroz Pinokijeve zgode Collodi je nastojao potaknuti djecu da istražuju život i usvajaju životne vrijednosti. Pinokio je jedno od najprevedenijih djela talijanske književnosti.
Dora Pejačević
Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica, počela je skladati već s dvanaest godina. Opisivana je kao tiha i povučena, no odlučna osoba. Njezin dnevnik čitanja otkriva bogat unutarnji svijet i filozofski duh. Vođena filozofskim i književnim poticajima s jedne strane i vlastitom hipersenzibilnošću s druge strane, njezina je glazba prenosila široku skalu izražajnosti. Iako desetljećima zaboravljena, posljednjih je godina postala dio hrvatskog glazbenog života.
Ples života
Osnovna karakteristika plesne umjetnosti, kao i života, jest pokret. Iako je u plesu pokret ključan, najdojmljiviji su mir i sigurnost plesača, kao plod nadvladavanja vlastitih fizičkih i mentalnih ograničenja. Dobar plesač izvanjskom lakoćom i mekoćom odražava nutarnju čvrstinu. Ples života, koji je poput prirodnog plesa između rođenja i smrti, također iziskuje da razvijemo snažan i stabilan unutarnji oslonac koji će nam omogućiti veće samopouzdanje i lakše nošenje s izazovima života.
Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva
Kintsugi, umijeće popravljanja dragocjene čajne keramike, jedan je od izraza tankoćutne japanske estetike. Mjesto loma spaja se lakom s primjesom zlata što joj daje dodatnu vrijednost i ljepotu. No, kintsugi je i životna filozofija. Napuknuća, okrhnuća i ožiljke koje vrijeme i život ostavljaju na predmetima i ljudima smatra se prirodnim slijedom događaja. Čovjek ih treba prihvatiti kao izvojevane životne bitke koje su ga učinile jačim, otpornijim i bogatijim za pokoje zlatno zrnce životne mudrosti.
Celestin Mato Medović
Celestin Mato Medović svrstava se u red velikana hrvatskog modernog slikarstva. Iskazao se u širokom rasponu od povijesnog, religijskog, portretnog do pejzažnog slikarstva. Monumentalne povijesne kompozicije iz njegovih mlađih dana ustupile su mjesto toplim pejzažima njegova rodnog kraja u zrelim godinama stvaralaštva. No upravo te isječke iz prirode pune intimnog ugođaja ubraja se u njegova najvrednija ostvarenja te je time dao najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.
Flauta
Flauta je prisutna od prapovijesnih vremena u različitim oblicima kod gotovo svih naroda svijeta, njenom zvuku pripisivane su nadnaravne moći, a Mozart ju je nazvao "čarobnom". Svojim pastoralnim zvukom priziva šume, potoke, pastirice i njihova stada. Preteča je svih današnjih puhačkih instrumenata, a najveću popularnost uživala je u doba renesanse kada su nastala brojna glazbena djela namijenjena prvenstveno flauti.
Cervantes
Španjolski književnik Miguel de Cervantes Saavedra stekao je besmrtnu slavu romanom o vitezu Don Quijoteu od Manche. Prvi dio romana objavio je 1605. godine, u pedeset i šestoj godini života. Kroz usta svog glavnog lika Cervantes izriče mudrost koju je stekao u životu ispunjenom nedaćama. Preko Bistrog viteza prenosi da, iako borba za prave vrijednosti i vlastita uvjerenja može djelovati poput "borbe s vjetrenjačama" i izazivati podsmijeh, od njih ne treba odustajati.
Izvori plesa
Ples je oduvijek i posvuda bio sastavni dio sakralnih svečanosti i predstavljao način ostvarenja veze s ritmom prirode. Pripisivalo mu se božansko porijeklo i povezivalo ga se s prvobitnim pokretom stvaranja univerzuma. Odrazom tog praplesa Grci su smatrali i putanje zvijezda, što su nazivali "kozmičkim plesom". Ples je bio način nadilaženja trenutne stvarnosti i obnavljanja snage za započinjanje novog ciklusa života, bilo na nebu ili na zemlji.
Bbbb – Mak Dizdar
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe vidimo i ne vidimo Riječima se nekim divimo a nekih se riječi opet stidimo One su se nastanile u nama i one su pobjegle od nas One imaju svoj miris i boju One su nemušte ili Imaju Glas