Određuju li geni našu sudbinu?
Genetsko naslijeđe nam dosta toga određuje, iako to nisu nepromjenjivi zapisi koji definiraju našu sudbinu. Epigenetika, nova grana genetike, govori o unutarnjim i vanjskim poticajima koji utječu na aktiviranje gena te odlučuju hoće li se oni aktivirati ili ne. Promjene na aktiviranim genima postaju zapisi koji se nasljeđuju. Epigenetika nam daje do znanja da naš način života utječe na našu sudbinu, ali i na ono što ćemo prenijeti potomcima.
Konj – čovjekov plemeniti pratilac
Konje danas uglavnom viđamo u filmovima, a konjsku su snagu zamijenili brzi i skupi automobili, no na leđima ove lijepe i plemenite životinje gradile su se i rušile civilizacije, osvajali kontinenti, povezivali narodi i kulture. Aleksandrov Bukefal, Napoleonov Marengo, ali i mnogi drugi konji ušli su u povijest kao čovjekovi vjerni pratioci. Na Burakovim je leđima poslanik Muhamed uzašao na nebo, a u mitovima konji vuku kola sunčanih bogova i gromovnika…
Galileo Galilei
Galileo Galilei, talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof, jedan je od prvih znanstvenika modernog tipa koji u istraživanje uvodi eksperiment i mjerne instrumente. Na osnovi Kopernikova učenja o heliocentričnom sustavu i rezultata vlastitih istraživanja gradi novu sliku svijeta, za što je trebala velika hrabrost jer je sukob s neistomišljenicima u ono vrijeme najčešće bio koban.
Girolamo Cardano – renesansni znanstvenik i filozof
Girolamo Cardano, talijanski znanstvenik i filozof, bio je originalna i kontroverzna, no nadasve svestrana ličnost. Dao je svoj doprinos u matematici, medicini, filozofiji, astronomiji, teologiji i znanosti. Njegova velika strast bili su kocka i šah. Istovremeno je bio izvanredno upućen u klasična dostignuća Grčke, Rima i arapskog svijeta, a sam je napisao tridesetak filozofskih djela od kojih su neka ostala nedovršena. U duhu svoga vremena objavio je i dvije enciklopedije znanosti o prirodi u kojima je sažeo sva znanja kasne renesanse.
Kako komuniciraju biljke?
Biljni svijet obično doživljavamo kao statičan i nepokretan, no on je puno složeniji nego što se pretpostavlja. Biljke primaju i prenose informacije, komuniciraju na sebi svojstven način međusobno, sa životinjskim i ljudskim svijetom te s okolišem kojim su okružene. Direktni ili indirektni utjecaj jedne biljke na drugu, poznat još u antičko doba, danas je posebno aktualan u nastojanju pronalaženja novih rješenja koja bi zamijenila štetne herbicide.
Hvatači magle – kako do vode u pustinji?
Osiguranje pitke vode za rastuću svjetsku populaciju postaje planetarni problem. Poseban je problem osigurati vodu u krajevima s niskim razinama oborina. Perspektivnim se čine mreže, takozvani "hvatači magle", pomoću kojih se jeftino i jednostavno dobiva voda iz magle. Do tehničkog rješenja za iskorištavanje magle znanstvenici su došli istražujući ponašanje i građu tijela namibijske bube, što joj omogućava opstanak u pustinjskim krajevima korištenjem magle.
Paracelsus – Učenje iz knjige prirode
Paracelsus, jedan od najvećih liječnika svih vremena, uzburkao je duhove XVI. stoljeća odbacivši stare medicinske autoritete. Isticao je da liječnik prvenstveno mora istraživati i učiti iz otvorene knjige prirode, a ne samo iz knjiga. Njegova medicina počiva na četiri stupa: filozofiji, astronomiji, alkemiji i etici. Zbog britkog jezika stekao je mnoge neprijatelje pa su ga proglašavali šarlatanom i zabranjivali mu tiskanje knjiga. U potrazi za znanjem proputovao je mnoge zemlje, liječio bogate i siromašne te mnoge beznadne slučajeve, ne tražeći ništa zauzvrat, čime je stekao besmrtnu slavu.
Platonova tijela
Platonova tijela ili poliedri geometrijska su tijela omeđena pravilnim ili "idealnim" poligonima, odnosno mnogokutima jednakih stranica i jednakih kuteva. Pravilni poliedri bili su poznati i korišteni i prije Platonova vremena, a ime su dobili po Platonu jer ih on razmatra u Timeju gdje iznosi da je svaki od četiri osnovna elementa, Zemlja, Zrak, Vatra i Voda, povezan s jednim geometrijskim tijelom. Pravilni poliedri nalaze se u kosturima nekih jednakostaničnih organizama, u kristalnim rešetkama minerala te u složenim makrostrukturama kao što je Sunčev sustav i zato su predmet zanimanja znanstvenika.
Kugla i krug
Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.
Park prirode Telašćica
Park prirode Telašćica obuhvaća jugoistočni dio Dugog otoka. Ljepota prirode tog komadića raja očarava i nadahnjuje. Tri su najznačajnija fenomena toga Parka prirode: Telašćica - najveća prirodna luka na Jadranu, Stene - južna obala koja završava strmcima tektonskog podrijetla, i slano jezero Mir.
Lapis lazuli – kamen zvjezdanog neba
Modri poludragi kamen lapis lazuli ili lazurit, prošaran bijelim prugama kalcita te zlatnim zrncima pirita, oduvijek je čovjeka podsjećao na nebo osuto zvijezdama. Koristio se u svim poznatim nam tradicijama u izradi simboličkih prikaza te u ukrašavanju carskih palača i hramova. Najcjenjeniji lazurit nalazi se u negostoljubivim planinskim goletima afganistanskog sjeveroistoka.
Morfička polja, II. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom
U nastavku intervjua znanstvenik Rupert Sheldrake analizira današnju mehanicističku sliku svijeta i čovjeka na koju smo navikli, a koja nas je dovela do podvojenog načina života. Budući da smo ugrozili Zemlju, a time i sebe, Sheldrake smatra da bi nova slika svijeta trebala proizaći iz holističkog pristupa znanosti, a u tom ponovnom povezivanju čovjeka i prirode važnu ulogu može imati filozofija prirode.