Morfička polja, I. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom
Znanstvenik Rupert Sheldrake pokušava pronaći odgovor na zagonetno pitanje: kako se diferenciraju različite biološke forme? Kako sjemenka "zna" kako treba izgledati buduća odrasla biljka? Njegov odgovor su "morfička polja" koja predstavljaju nevidljivu organizirajuću strukturu, u kojoj je sadržan plan organizama, i koja rezonancijom privlače jedinku ka njenom posebnom obliku i svrsi u prostoru i vremenu. Svojim istraživanjima dokazuje da su jata ptica, jata riba, pa i društvene grupe, organizirani kroz ta morfička polja u kojima su jedinke povezane s kolektivnim pamćenjem i mogu telepatski komunicirati.
Besmrtna meduza
Turritopsis dohrnii vrsta je meduze i jedina za sada poznata vrsta kojoj uspijeva prekinuti proces starenja i izbjeći smrt. Kada dosegne vrhunac zrelosti, ta se meduza može transformirati u polip i tako ponovno započeti životni ciklus. Otkriće njezine "besmrtnosti" potvrdilo je da zagonetke postoje i u onim područjima koja smatramo istraženim i poznatim.
Čudo rezonancije
Rezonancija je jedan od univerzalnih zakona, a nastaje kada su dva sustava usklađena. Čovjek je složeni sustav, mikrokozmos, koji se sastoji od ogromnog mnoštva sustava, a istovremeno je dio veće cjeline - makrokozmosa. Da bismo bili usklađeni s makrokozmosom, moramo prvo ugoditi svoj vlastiti instrument kako bi stvarali skladan zvuk.
Tajne životinjskih migracija
Impresivna je udaljenost koju tijekom svojih migracija prevale određene životinjske vrste, ali je zapravo čudesna i nevjerojatna njihova navigacijska sposobnost pronalaska puta, čak i ako njime nisu nikada prošle. Puno je hipoteza koje nastoje objasniti taj fenomen, ali su se pokazale bezuspješnim jer se tajne prirode prije mogu intuitivno razumjeti nego što se mogu objasniti materijalističkim jezikom znanosti.
Biomimikrija – Ljudsko stvaralaštvo nadahnuto prirodom
Biomimikrija je pristup u tehnologiji i dizajnu koji u usklađivanju funkcionalnosti, ekonomičnosti i ljepote koristi pouke iz prirode. Čovjek može stvoriti razne izume, ali niti jedan koji već ne postoji u prirodi. U prirodi ništa nije slučajno, svaka stvar ima svoje mjesto i oblik tako da što bolje služi cjelini. Mudrost prirode je neiscrpna i još puno toga možemo od nje naučiti.
Kvadrivijum
Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.
Hessdalenska svjetlost
Hessdalen je malo mjesto i dolina u središnjoj Norveškoj iznad koje se pojavljuju neobična svjetla različitih boja i oblika. Brojni su pokušaji objašnjenja njihova nastanka, ali je unatoč njima uzrok ovog fenomena još uvijek tajna.
Pauk koji se smije
Pauk je vjerojatno posljednje stvorenje od kojega bismo očekivali da nam se nasmiješi. Čudesna priroda i tu nas je iznenadila 1973. godine kada se znanstvenicima "nasmiješio" jedan pripadnik te vrste. Riječ je o Therionu grallatoru, pauku na čijem su tijelu šare raspoređene tako da izgledaju kao nasmiješeno lice.
Matematika kroz prošlost
Najstariji prapovijesni predmeti izrađeni ljudskom rukom koji označavaju dane u lunarnom kalendaru, kao i špiljski crteži, potvrđuju da je matematika nastala u pradavnoj prošlosti. Iako je nesumnjiva njezina praktična uloga u ljudskom životu, matematika je, kao i poezija, slikarstvo, umjetnost općenito, isto tako odraz čovjekovih duhovnih potreba.
Dominacija ili vodstvo?
Novija istraživanja životinjskih zajednica pokazuju da su odnosi u njima više nalik na složenu mrežu, nego na piramidu sa strogo odvojenim horizontalnim slojevima u kojoj oni gornji žive "na račun" donjih. Odnosi se temelje na vodstvu i sposobnosti, a ne na agresivnoj dominaciji, što omogućuje skladan suživot i uspješan opstanak unutar čopora, jata ili krda.
Matematika – kraljica svih znanosti
Brojevi nisu ljudska umotvorina, nego ih čovjek oduvijek prepoznaje kao skriveni jezik u svemu što ga okružuje: prirodi, svemiru, samome sebi i svojim djelima. Starim filozofima broj je više bio kvalitativan nego kvantitativan pojam. Broj su smatrali korijenom svega, a cijeli svemir uređen po matematičkim principima koji su izvor poretka i harmonije.
Gospina papučica
Iako orhideje povezujemo uz tropske šume gdje rastu na stablima, u Hrvatskoj nalazimo oko 150 samoniklih vrsta koje rastu na tlu, a nazivamo ih kaćunima. Gospina papučica je neobično lijep i rijedak kaćun koji je zbog sabiranja 1972. g. dospio na popis ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta.