Gospina papučica

Orhideje su biljke predivnih cvjetova koje nas oduševljavaju svojom ljepotom boja i raznolikošću oblika. Rasprostranjene su u toplim i vlažnim tropskim i suptropskim šumama gdje rastu na stablima i drugom raslinju, dok neke žive i parazitskim načinom života. Nalaze se u svim krajevima svijeta, gotovo na svim tipovima staništa, osim u pustinjama i područjima trajno pokrivenim ledom. To je jedna od najvećih biljnih porodica na Zemlji s oko 25000 poznatih vrsta.

Hrvatska se, s oko 150 samoniklih vrsta orhideja koje nazivamo kaćuni, ubraja u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhideja. Narodni naziv kaćun potječe od glagola kititi se zbog ljepote cvjetova. Naši kaćuni rastu na tlu, a prezimljuju u obliku podanka i gomolja koji služe za upijanje i spremanje vode. Većinom imaju dva gomolja, s nadzemnom uspravnom i jednostavnom stabljikom. Odlikuju se posebnom građom cvjetova – mednom usnom, koji izgledom i bojom oponašaju različite oblike kukaca po kojima su pojedine orhideje i dobile ime: pčelina kokica, kokica mušica, bumbarova kokica, trozubi kaćun itd.

Na nekim staništima orhideje nestaju zbog izostanka redovnih košnji livada, najmanje jednom godišnje.

Cypripedium calceolus. Naziv roda Cypripedium dolazi od grčkog Kýpris, što je nadimak Venere, božice ljubavi i ljepote, i pédilon – obuća, a naziv calceolus latinski je naziv za cipelicu.

Jedna od vrlo rijetkih orhideja s neobičnim cvjetovima je gospina papučica. Ime je dobila zbog prepoznatljivog oblika cvijeta koji podsjeća na papučicu. U našim krajevima možemo je naći na području Žumberka, Gorskog kotara, Velebita i Plitvičkih jezera. Veliki, upadljivi cvjetovi neobičnog izgleda i ugodnog mirisa koji podsjeća na marelicu, građeni su tako da privlače kukce. Kad kukac sleti i uđe u mednu usnu kroz otvor na njenoj gornjoj strani, zbog glatkih stijenki, više ne može izaći istim putem nego se mora popeti preko prašnika s kojih tada skuplja ili ostavi pelud skupljen ranije na drugom cvijetu, te na taj način oprašuje cvijet. Nakon oprašivanja i oplodnje razvija se plod tobolac s puno sitnih sjemenki koje raznosi vjetar.

Da bi procvali prvi cvjetovi, gospinoj papučici je potrebno između šest i jedanaest godina. Da bi sjemenke mogle proklijati, potrebna je prisutnost posebnih gljivica u tlu koje opskrbljuju sjemenke vodom i ostalim tvarima za rast.

Gljivice dobivaju organske tvari (ugljikohidrate) koje orhideja proizvede fotosintezom. Takav način života naziva se simbioza.

Glavni uzrok ugroženosti gospine papučice je sabiranje zbog ljepote cvjetova. Često je presađuju u vrtove jer ljudi misle da nije učinjena šteta budući da biljka živi i dalje. No, kako su za rast i razvoj potrebne gljivice u tlu, presađene biljke mogu uspijevati samo nekoliko godina. Upravo je zbog toga ova vrsta orhideje zaštićena Zakonom o zaštiti prirode 1972. godine.

Pripremila: Vesnica Bošnjak