Izida – Nova Akropola

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Simbolizam drevne Amerike

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2025, Aleksandar Makedonski, Antropološki muzej u Limi, Anubis, Arheološki muzej u Limi, Arthur Posnansky, Azteci, Babilon, Bastet, bog Dagon, bog kiše Tlaloc, bog Narajan, bog vjetra, bog zemljotresa Ollin Tonatiuh, Bolivija, čaplja, četiri sunca, Chavín, Chavinska ploča, Chibche, Chichen Itza, Čile, civilizacija Chimu, coatl, Cuchillón de Chavín, čvornato pismo, deva, dinastija Han, dr. Lumbreras, Egipat, Ekvador, figurice cuchimilco, geološki pokreti, germanska mitologija, gordijski čvor, Hanuman, Hermes, Hram grmljavine, Huehueteotl, Huitzilopochtli, ikonografija, Inke, inteligencija, Izida, jaguar, jezero Titicaca, Jorge Angel Livraga, Južna Amerika, Kabala, kaducej, keramika, kolibrić, Kon, kozmička Majka, kozmički jaguar, Ksenija Nikčević, kultura, kultura Chancay, kultura Maranjon, kultura Nazca, kultura Paracas-pećina, kulture Moche, kulturna žarišta, kvinkunks, Laurette Sejourné, lik mačke, lik majmuna, ljama, Marija, Mau, Maye, Meksička dolina, Meksiko, Merkur, Mjesec, Muzej Larco Herrera, Nefesh, obredni pehari, Okrugli hram, Pachacutec, Palenque, Paracas, Paracas-nekropola, pastofor, Peru, posude kero, psihopomp, quetzal, Quetzalcoatl, Quilla, Ramajana, simbol, Srednja Amerika, Stela Raimondi, sunce, svastika, svijest, Teotihuacán, Tiahuanaco, Tlalocan, Tolteci, Torov čekić, univerzum, Uxmal, Venera, Viracocha, Vrata Sunca, Xólotl, Yucatan, ženski princip, zmija, Zvijezda Danica, zviždeće posude|

Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.

Dolina kraljeva i kraljica – 2. dio

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 01-2023, Abu Simbel, Amduat, Amenhotep III., Anubis, arheolozi, Božja supruga, Britanski muzej, Dama od milosti, Danijela Šušić, Edward R. Ayrton, Edwin C. Brock, egiptolozi, Ernesto Sciaparelli, faraon, freske, Geb, Gorana Mišković, Grobnica metempsihoze, grobnice, Horus, Howard Carter, Ispravna pred Bogom, Ivana Jovović, Izida, James Bruce, kartuše, Knjiga molitve posvećene Ra, Knjiga mrtvih, Knjiga neba, Knjiga o nebeskoj kravi, Knjiga pećina, Knjiga tajne dvorane, Knjiga vrata, Knjiga zemlje, Knjige dana i noći, Ksenija Nikčević, KV11, KV14, KV15, KV35, KV56, KV9, Maat, Maša Jovanović, Memnonova grobnica, Miljenica boginje Mut, mumije, Muzej lijepih umjetnosti u Bostonu, Nacionalni muzej egipatske civilizacije, Najljepša od svih, Napoleon, Nefertari Meritmut, Neftis, Nut, Obred otvaranja usta, Ona radi koje Sunce sija, Oziris, pogrebne odaje, Ptah, Ra, Ramzes II., Ramzes III., Ramzes V., Ramzes Veliki, Ramzes VI., Richard Pococke, sarkofag, senet, Seti II., Setnakht, Sikstinska kapela drevnog Egipta, Siptah, Sokar, staroegipatska mitologija, Šu, sunce, Tausret, Tutankhamon, Userkheperure Setepenre, Victor Loret|

Smještena na zapadnoj obali Nila, gdje zalazi Sunce, Dolina kraljeva i kraljica označavala je početak novog, zagrobnog života za kraljeve, kraljice i plemstvo Novog kraljevstva. Oslikane grobnice svjedoče o razrađenim pripremama za život poslije smrti. Ponavljajući motiv je noćno putovanje Sunca kroz podzemni svijet i njegovo ponovno rađanje na istoku. Analogno tome, umiranje se sastoji u nestajanju jednog oblika postojanja iz čega slijedi rađanje u drugom, što sugerira neprekidnost života.

Delos – mjesto rođenja bogova

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2021, Adad i Atargatis, Afrodita, Anubis, Apolonov hram, Asklepije, Atena, bog Apolon i božica Artemida, božica Leta, Danijela Šušić, Datis, delski problem, Delski savez, Dioniz, Hera, Heraklo, Hermes, Herodot, Hesiod, Himna Apolonu, Izida, Kikladski otoci, Marta Mihičić, minojska fontana, Mitridat VI., Otoku Delosu, Pauzanije, Periklo, Pindar, Plutarh, Serapis, Terasa lavova, Tezejeva lađa, Tukidid, UNESCO|

Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.

Heliopoliska eneada

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2020, Atum, Geb, Heliopolis, Horus, Izida, Nataša Žaja, Nun, Nut, Oziris, Papirus princeze Nesi Hensu, Re-Atum, Set i Neftis, Šu i Tefnut, Tekstovi piramida|

Unutrašnji zidovi piramida V. i VI. dinastije nose zapise s prikazom egipatske kozmogonije, religije i kulture. Jedan od najstarijih takvih tekstova pronađen je nadomak Kaira, u nekadašnjem Heliopolisu, gradu boga Sunca-stvoritelja, i govori o postanku eneade, devetero bogova, i njihovim ulogama u stvaranju i održavanju svijeta. Eneada opisuje put silaska nevidljivog u vidljivo tijekom kojeg se gradio most od neba do zemlje, od božanskog do ljudskog.

Egipatske svetkovine

Categories: Religije i kultovi|Tags: 12-2018, Amon, Daliborka Kiković, Dendera, Egipat, egipatski kalendar, Fernand Schwarz, Hapi, Hathor, Horus, Izida, Medinet Habu, Nil, Opet, Sirijus, Snježana Zorić, sunce, Toth|

Stari Egipćani imali su preko sto praznika u godini. Egipat je tada oživljavao, radovao se i plesao, ne zaboravljajući pritom da su svetkovine bile namijenjene odavanju počasti bogovima. Za njih su one značile i obnavljanje jedinstva s uzvišenim načelom: s vremenom, prirodom, kozmosom ili faraonom. Ritam svetkovina ostao je utisnut u život tako da su mnoge od njih, i nakon zalaska egipatske civilizacije, nastavile živjeti prilagođene kršćanskoj i islamskoj tradiciji.