Velika otkrića desetljeća – I. dio
Prošlo desetljeće obilježio je izniman znanstveni napredak s brojnim novim probojima i postignućima. Znanost je postala globalnija, znanstvena zajednica povezanija nego ikad prije, a poseban je korak napravljen u razumijevanju Sunčeva sustava i svemira koji nas okružuje. Od snimanja gravitacijskih valova preko proučavanja rubnih dijelova našeg vidljivog svemira do otkrića mnoštva egzoplaneta te organskih molekula na mnogim tijelima u Sunčevom sustavu. Ipak, čini se da je to početak još nevjerojatnijih otkrića koja slijede.
Viktor Schauberger i živuće energije vode
Viktor Schauberger, austrijski šumar, mislilac, izumitelj i istinski zaljubljenik u prirodu, u šumi je provodio sate, dane i godine pomno prateći sva zbivanja. Bio je zaokupljen razumijevanjem njezinih tajanstvenih procesa, a posebno fasciniran vodom. Dok su znanstvenici vodu smatrali kemijskim spojem, za njega je bila živa krv Zemlje, nosač svih supstancija koje stvaraju i održavaju život. Proučavanjem vode stekao je duboke uvide u funkcioniranje prirode, a njegov izumiteljski rad zasnivao se na harmoniji s prirodom, pod geslom kapieren und kopieren („razumjeti i oponašati”).
Jane Goodall
Od golemog mnoštva bića na Zemlji, niti jedno nam nije toliko slično kao čimpanze, a za njihovo upoznavanje najzaslužnija je slavna primatologica Jane Goodall. Njezina životna misija započela je u afričkoj divljini 1960. godine, a glavna metoda bila je pomno, nenametljivo promatranje čimpanza u prirodnom okruženju. Danas radi na očuvanju njihovih ugroženih staništa, posebno naglašavajući ljudsku odgovornost za to, kao i potrebu za stvaranjem svijeta u kojem ćemo harmonično živjeti sa svim bićima.
Albert Einstein – O znanosti i znastvenicima
Albert Einstein najveći je dio svog radnog vijeka proveo na američkom Sveučilištu Princeton, koje mu je posthumno posvetilo knjigu u kojoj su sabrane njegove izjave i stavovi o različitim područjima života. U ovom broju donosimo izvatke na temu znanosti i znanstvenika. Komentirajući svoja istraživanja, često je govorio da Priroda rijetko odaje svoje tajne te da je univerzum veliki i vječni misterij.
Leonardovi izumi
Leonardo da Vinci, oličenje Homo Universalisa, poznatiji kao umjetnik i slikar, bio je također izumitelj, inženjer, arhitekt, konstruktor strojeva, itd. Iznimno svestran, krajnje raznolikih interesa, proučavao je žive i nežive oblike i na temelju toga crtao, radio skice i nacrte. Golemo mnoštvo njegovih crteža jedinstven je spoj umjetničke senzibilnosti i znanstvenog pristupa. Zadivljuje lucidnost i domišljatost kojima je osmislio stotine strojeva daleko ispred svog vremena. Iako većina izuma nije realizirana, doprinio je razvoju mnogih područja znanosti.
Tippi
Tippi Degre, dijete profesionalnih fotografa životinjskog svijeta i prirode, do svoje desete godine živjela je daleko od civilizacije, okružena životinjama. Kao glavne prijatelje navodila je slona Abua, mladunče lava Mufasu i leoparda J&B. Zahvaljujući video zapisima svojih roditelja, Tippi je osvojila svijet djetinjom vedrinom i otvorenošću koji su joj omogućili bliskost i nesvakidašnju neverbalnu komunikaciju sa životinjama.
Genijalni um Johna Nasha
Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.
LiDAR – laserska arheologija
Tehnologija laserskog skeniranja, LiDAR, moderna je metoda prikupljanja prostornih podataka. Razvila ju je NASA za potrebe svemirskih istraživanja, a sve se više pokazuje kao široko primjenjiva tehnologija u brojnim područjima ljudske djelatnosti, pa i za pronalaženje ostataka drevnih kultura. Zahvaljujući LiDAR-u locirani su fascinantni majanski ostaci u Hondurasu, Gvatemali, golemi urbani kompleksi nedaleko od Angkor Wata u Kambodži, vikinški ostaci u Danskoj. LiDAR, ukratko, označava radikalnu promjenu u arheologiji.
Isaac Newton
Isaac Newton je jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti čiji su doprinosi na području fizike, matematike, astronomije i kemije u XVII. stoljeću doveli do znanstvene revolucije. Spisi koji su u javnost dospjeli 1936. godine, otkrili su pažljivo skrivano područje njegova dugogodišnjeg rada – alkemiju. Najzaslužniji za to otkriće bio je John Maynard Keynes koji je bio fasciniran Newtonovim genijem i nazvao ga "posljednjim od maga". Newton je univerzum smatrao tajnom, kriptogramom Svevišnjega, u koju je moguće proniknuti čistom mišlju i intuitivnim i metodičnim pristupom.
Jantar – zlato sjevera
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.
Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna
Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.
Solarna sonda Parker
Početkom kolovoza NASA je prema Suncu uputila sondu Parker koja će putovati kroz koronu, područje njegove atmosfere koje nikada ranije nije istraženo, u uvjetima izuzetno snažnog zračenja i visoke temperature. Solarna sonda Parker opremljena je instrumentima namijenjenim proučavanju magnetnog polja, plazme, visokoenergetskih čestica i solarnog vjetra, a sve u cilju boljeg upoznavanja središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava kojoj dugujemo život na Zemlji.