Dobro – Stranica 2 – Nova Akropola

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju

Categories: Ex libris|Tags: 07-2021, aitia, ananke, Antun Musulin, četiri elementa, Demijurg, Dobro, doxa, Duša svijeta, eidos, episteme, F. Walter Meyerstein, grčka kozmologija, idea, inteligibilni oblici, Inventing the universe, khora, kozmologijski aksiomi, Luc Brisson, M. Heidegger, model Big Bang, model univerzuma, nous, Platon, poliedri, psukhe, suvremena kozmologija, Timej, Vlasta Nedela|

Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.

Nedodirljiva ljepota

Categories: Umjetnost|Tags: 06-2017, Dobro, estetika, Gozba, Krešimir Andjel, ljepota, Logos, Miguel Angel Padilla, Platon, umjetnik, umjetnost|

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

Francis Bacon – O dobroti i dobroj naravi

Categories: Filozofija|Tags: 06-2016, Dijana Kotarac, Dobro, dobrota, filantropija, Francis Bacon, humanost, vrlina|

Dobrota je po Baconu najveća od svih vrlina, božansko je obilježje i duboko je utisnuta u ljudsku prirodu. Naziva je i navikom i sklonošću koje nas čine ljudima i povezuju s drugima jer čovjekovo srce nije otok odsječen od drugih zemalja već kopno koje je vezano s njima. Savjetuje činjenje dobra jer ono vodi općem ljudskom dobru. Ipak, kaže da se može pogriješiti i u ovoj vrlini pa ukazuje na važnost razboritosti i odmjerenosti.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: 03-2016, Anđeoski um, Bog, Careggi, Cosimo de Medici, Dobro, duša, Duša svijeta, Firenza, Italija, Lisardo Garcia Rodulfo, ljepota, ljubav, Marsilio Ficino, Nensi Pekić, neplatonizam, Platon, preporod, renesansa, Simonetti Cattaneo Vespucci, Tijelo svijeta, univerzum|

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.