Filozofija i psihologija

Početna/Filozofija i psihologija

Sloboda od briga i smiren um

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , |

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Umijeće komunikacije

Categories: Psihologija|Tags: , , , , |

Živimo u eri komunikacija, no naglasak je više na audiovizualnoj komunikaciji nego na živom dijalogu koji je nezamjenjiv. Komunikacija je umijeće koje se temelji na dva pojma: znati slušati i znati govoriti. Sastoji se od davanja i primanja uz međusobno uvažavanje i ostavljanje prostora jedan drugome, za što je potrebno uspostaviti red u mislima i osjećajima. Komunicirati znači graditi mostove i puteve koji oplemenjuju čovjeka.

Albert Einstein – O religiji i Bogu

Categories: Ex libris|Tags: , , , , |

Pogled na svijet jednog od najvećih znanstvenih umova XX. stoljeća, a posebno njegovo poimanje religije i Boga, oduvijek su intrigirali javnost. Einstein svoj religiozni osjećaj naziva kozmičkim jer je isticao da se njegova religioznost sastoji u poniznom divljenju beskonačno uzvišenom duhu što se otkriva u zadivljujućem redu i harmoniji koje vladaju svemirom.

Put

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , |

Put kao pojam podrazumijeva usvajanje učenja iskušanih u praksi s ciljem ostvarenja čovjekove evolucije. Stupivši na Put, čovjek prolazi iskušenja čije nadilaženje zahtijeva svjesnu promjenu u razmišljanju, osjećanju i djelovanju, odnosno transformaciju nas samih. Na Putu se mijenja, kali i sve više približava svojoj arhetipskoj prirodi. Pojam puta poznavale su sve velike civilizacije prošlosti i posjedovale su vlastite verzije, no različiti putevi vode istom krajnjem cilju: povratku izvoru iz kojeg je sve proizašlo.

Čežnja za promjenom

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , |

Problemi modernog svijeta mnogi su i golemi te svi priželjkujemo bolji i ljepši svijet. Nadamo se da će promjena vlada, sustava, zakona ili međunarodni sporazumi dovesti do željenih promjena. No, je li moguće promijeniti svijet nabolje ako čovjek koji njime upravlja i koji je sam uzrok većine problema, ostane isti, nepromijenjen? Gandhijeva poruka da sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu, nikad nije bila aktualnija. Promjena dolazi svjesnim nastojanjem svakog pojedinca i uvijek dolazi iznutra.

Eckhart Tolle – Govor tišine i moć sadašnjeg trenutka

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , |

Eckhart Tolle, suvremeni pisac njemačkog podrijetla, autor je popularnih djela Moć sadašnjeg trenutka i Govor Tišine. U njima u sažetom obliku jednostavnim jezikom daje smjernice i odgovore na temeljna životna pitanja, duboko dotičući ono bitno. Glavna je ideja postizanje unutrašnje sreće i zadovoljstva usredotočujući se na sadašnji trenutak.

Što je to što zovu Tao?

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , |

Kineski pojam Tao, put ili način, središnji je pojam taoizma koji je jedan od bitnih stupova kineske tradicije. Pojam Tao pojavljuje se najčešće u vezi s imenom kineskog mudraca Lao Tzua, iako je daleko stariji od njegova vremena. Opisuje ga se kao nešto što se ne može izraziti riječima, tek nagovijestiti paradoksima i pričama. Taj nepromjenjiv krajnji princip ne može se pojmiti pomoću fizičkih osjetila ni razumom, jedino mu se možemo približiti intuicijom.

Dati smisao svojim koracima

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , |

Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , |

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Kant i metafizika

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , |

Veliki njemački filozof Immanuel Kant jedan je od posljednjih velikih filozofa Zapada. Središnja tema njegovih istraživanja bila je metafizika koja se bavi onim nadosjetilnim, iako je živio u vremenu filozofskog empirizma za koji svaka razumska spoznaja dolazi isključivo iz osjetilnog iskustva. Dokazavši da ne potječu svi elementi spoznaje iz iskustva, Kant je u metafizici napravio kopernikanski obrat. Smatrao je da se ne može biti ravnodušnim pred metafizičkim pitanjima jer metafizika je "stavljena u nas od same prirode".

O hrabrosti

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , |

Gotovo da ne postoji vrlina koja se toliko veličala tijekom prošlosti kao što je to hrabrost, zlatna sredina između plašljivosti i nepromišljene smjelosti. Ovu vrlinu Platon pridaje srčanom dijelu duše koji se nalazi u sredini između umnog i požudnog dijela. Hrabrost nije izlaganje opasnosti bez straha, nego odlučnost da se ne poklekne pred nedaćama i opasnostima, da se ostane čvrstim radi pravedna cilja. Najviša hrabrost je ona kojom se pobjeđuje samoga sebe i svoje strahove.

Stara Indija – Učenje o reinkarnaciji

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , |

Prema indijskoj tradiciji, univerzum živi tijekom svojih velikih ciklusa aktivnosti i neaktivnosti, tijekom svojih "dana" i "noći". Sve je podvrgnuto zakonu ciklusa, pa tako i čovjek koji svoje cikluse aktivnosti i neaktivnosti naziva "život" i "smrt". Bezbrojnim ciklusima života i smrti on prolazi putem usavršavanja sve dok se ne ostvari kao čovjek.

Go to Top