Čežnja za promjenom
Problemi modernog svijeta mnogi su i golemi te svi priželjkujemo bolji i ljepši svijet. Nadamo se da će promjena vlada, sustava, zakona ili međunarodni sporazumi dovesti do željenih promjena. No, je li moguće promijeniti svijet nabolje ako čovjek koji njime upravlja i koji je sam uzrok većine problema, ostane isti, nepromijenjen? Gandhijeva poruka da sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu, nikad nije bila aktualnija. Promjena dolazi svjesnim nastojanjem svakog pojedinca i uvijek dolazi iznutra.
Eckhart Tolle – Govor tišine i moć sadašnjeg trenutka
Eckhart Tolle, suvremeni pisac njemačkog podrijetla, autor je popularnih djela Moć sadašnjeg trenutka i Govor Tišine. U njima u sažetom obliku jednostavnim jezikom daje smjernice i odgovore na temeljna životna pitanja, duboko dotičući ono bitno. Glavna je ideja postizanje unutrašnje sreće i zadovoljstva usredotočujući se na sadašnji trenutak.
Što je to što zovu Tao?
Kineski pojam Tao, put ili način, središnji je pojam taoizma koji je jedan od bitnih stupova kineske tradicije. Pojam Tao pojavljuje se najčešće u vezi s imenom kineskog mudraca Lao Tzua, iako je daleko stariji od njegova vremena. Opisuje ga se kao nešto što se ne može izraziti riječima, tek nagovijestiti paradoksima i pričama. Taj nepromjenjiv krajnji princip ne može se pojmiti pomoću fizičkih osjetila ni razumom, jedino mu se možemo približiti intuicijom.
Dati smisao svojim koracima
Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.
Je li filozofija luksuz? Što je etika?
Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?
Kant i metafizika
Veliki njemački filozof Immanuel Kant jedan je od posljednjih velikih filozofa Zapada. Središnja tema njegovih istraživanja bila je metafizika koja se bavi onim nadosjetilnim, iako je živio u vremenu filozofskog empirizma za koji svaka razumska spoznaja dolazi isključivo iz osjetilnog iskustva. Dokazavši da ne potječu svi elementi spoznaje iz iskustva, Kant je u metafizici napravio kopernikanski obrat. Smatrao je da se ne može biti ravnodušnim pred metafizičkim pitanjima jer metafizika je "stavljena u nas od same prirode".
O hrabrosti
Gotovo da ne postoji vrlina koja se toliko veličala tijekom prošlosti kao što je to hrabrost, zlatna sredina između plašljivosti i nepromišljene smjelosti. Ovu vrlinu Platon pridaje srčanom dijelu duše koji se nalazi u sredini između umnog i požudnog dijela. Hrabrost nije izlaganje opasnosti bez straha, nego odlučnost da se ne poklekne pred nedaćama i opasnostima, da se ostane čvrstim radi pravedna cilja. Najviša hrabrost je ona kojom se pobjeđuje samoga sebe i svoje strahove.
Stara Indija – Učenje o reinkarnaciji
Prema indijskoj tradiciji, univerzum živi tijekom svojih velikih ciklusa aktivnosti i neaktivnosti, tijekom svojih "dana" i "noći". Sve je podvrgnuto zakonu ciklusa, pa tako i čovjek koji svoje cikluse aktivnosti i neaktivnosti naziva "život" i "smrt". Bezbrojnim ciklusima života i smrti on prolazi putem usavršavanja sve dok se ne ostvari kao čovjek.
Katarza
Katarza dolazi od grčke riječi katharsis, što znači pročišćenje. U tradiciji katarza predstavlja proces "nevidljivog", nutarnjeg pročišćenja. Bila je nužna priprema za obrede u proročištima i u inicijatskim središtima. Odbacivanjem svega dotrajalog, beskorisnog i prolaznog postaje se boljim, sličnijim onom božanskom. O potrebi i važnosti katarze govori i činjenica da je u različitim formama možemo pronaći u svim kulturama i civilizacijama.
Moć inspiracije
Inspiracija je poseban poticaj koji dolazi iz čovjekove nutrine u vidu navirućih ideja koje traže da budu oživotvorene u djelima. Vezana je uz sva humana nastojanja, ne samo umjetnička ili znanstvena uz koja se najčešće povezuje, nego i filozofska, religijska i socijalna. Latinski korijen riječi inspiratio upućuje na proces oživljavanja, pokretanja nečega i nadahnuća. Stari grčki umjetnici i mudraci zazivali su muze za nadahnuće za svoja djela, a svi koji su stvorili iznimna djela ističu kako su ona nastala vođena božanskim nadahnućem.
Sve boli rađaju se iz ljubavi uma prema tijelu
Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino svojim je radom iznimno doprinio širenju klasične grčke filozofije na zapadu te je tako utjecao na razvoj talijanske renesanse. Izradio je cjelovit filozofski sustav, a glavni su nositelji njegovih ideja filozofska pisma koja je pisao svojim prijateljima. U pismu Amerigu Corsiniju govori o tome da se sve boli rađaju iz ljubavi prema tijelu, odnosno zaokupljenosti onim izvanjskim, jer bol nastaje kada volimo ono što nije dio nas samih, što nam može biti oduzeto. Stoga savjetuje okretanje prema neprolaznom, uzvišenom Dobru, što oslobađa od boli i donosi mir i radost.
Intervju s Jorgeom Ángelom Livragom
Osnivač Nove Akropole, prof. Jorge Ángel Livraga, u radio intervjuu iz 1975. godine govori o filozofiji kao težnji da se upozna suština stvari i o filozofskim izvorima koje je moguće naći u drevnim tekstovima Istoka i u klasičnim raspravama Zapada. Iznosi svoje filozofske poglede o znanosti, umjetnosti, slobodi te se prisjeća nastanka Nove Akropole koju je osnovao zajedno s nekoliko studenata entuzijasta. Govori o ciljevima i načelima Nove Akropole te ističe važnost obrazovanja.