05-2025

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Drevni grad Nan Madol
Graditeljsko čudo na Tihom oceanu

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, arheolog William S. Ayers, bazaltni blokovi, ceremonijalno središte, dinastija Saudeleur, domorodačka tradicija, Dragan Savović, drevni grad, duhovi predaka, ekvinociji, etnolog Paul Hambruch, Göbekli Tepe, hramovi, Isokelekel, Lemurija, majanski hramovi, Marta Mihičić, megaliti, Mikronezija, mitovi, Nan Douwas, Olsihpa, Olsohpa, otok Pohnpei, piramide u Gizi, podmorje, povjesničar Gregorio Marañon, računalna grafika, ronioci, solsticiji, Stonehenge, sveti gradovi, svjetska kulturna baština, Tihi ocean, UNESCO, usmena predaja|

Usred Tihog oceana, u Mikroneziji, nalaze se megalitske ruševine djelomično potopljenog Nan Madola. To drevno graditeljsko čudo izgrađen od bazalta sastoji se od zidina, svetišta, grobnica, labirinta kanala i objekata nepoznate namjene na devedesetak umjetnih otočića. O gradu nema pouzdanih pisanih izvora, dok usmene predaje nude različite verzije njegove povijesti. Za lokalno stanovništvo Nan Madol je i danas sveto i mistično mjesto gdje borave duhovi predaka. Provedeno je više istraživanja no pitanje je hoće li njegova tajna ikada biti razotkrivena.

Putovanje kao prilika

Categories: Aktualno|Tags: 05-2025, buđenje, čovječanstvo, duhovnost, filozofija, iskustvo, istraživanje, ljudski identitet, Lucilije, mentalni ustroj, navika, obnova, obrazovanje, Olga Cizler, pažnja, preci, priroda, prirodni zakoni, rutina, Seneka, Silva Deak, sustav vrijednosti, svakodnevnica, svijest|

Lako zapadamo u rutinu, kada nam se svijest i pažnja uspavaju, a jedno od sredstava buđenja su putovanja. Tada u susretu s novim krajolicima i ljudima širom otvorenih očiju promatramo sve oko sebe. Putovanjima širimo vidike, ona nam nude odmak i odmor od svakodnevnice i problema, kao i priliku da se osvrnemo na vlastiti životni put i našu ljudsku zadaću. No, rimski stoik Seneka poručuje da ne moramo mijenjati okruženje, svježinu pogleda možemo postići ovladavanjem umijeća svakodnevne obnove.

Planinski lanac Kii u Japanu
Svetišta rasuta u planinama

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Bodhisattva, Buddha, budistički hram, budistički redovnik, budizam, Danijela Šušić, Delos, dharma, duhovi prirode, Edmund Hillary, ezoterijski budizam, festival vatre, Fujiyama, Gotobikiiwa, hodočasnici, hodočasnička tradicija, hodočasnički putovi, hram Ominesan, hramovi, Huiguo, Izanami, kaligraf, kami, Kimpu, Kobo Daishi, Kongobu-ji, Kukai, Kumano Hongu Taisha, Kumano Kodo, Kumano Nachi Taisha, Kumano Sanzan i Koyasan, Kyoto, legende, Mahavairocana-sutra, mitovi, Nara, Osaka, otok Honshu, pjesnik, predci, proljetni festival, ritualno pročišćenje, sakura, shingon, shugendo, šintoizam, slap Nachi, stablo Nagi, sveta mjesta, svetišta, svetište Kinpusen, sveto, svjetska kulturna baština, taoizam, tendai budizam, Tihi ocean, torii, Toyotomi Kideyoshi, trešnja, Uluru, UNESCO, utemeljitelji Japana, vajrayana budizam, Veliki majstor koji je propagirao Dharmu, yamabushi, Yoshimizu, Yoshino i Omine, Yoshino Mikumari|

U mnogim su kulturama planine smatrane boravištima bogova. Ipak, zemlja svetih planina je Japan. Planinski lanac Kii s brojnim šintoističkim i budističkim svetištima i uređenim hodočasničkim putevima dio je svjetske kulturne baštine. Svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću, bila su povezana hodočasničkim rutama sa starim prijestolnicama, ali i međusobno, potvrđujući tako skladno prožimanje dviju religija. Ove su planine još uvijek dio žive kulture Japana.

Kami – duhovi prirode

Categories: Religije i kultovi|Tags: 05-2025, aramitama, Bog, božanstvo, čajna ceremonija, duh, haiku poezija, hanami, japanska religija, japanska tradicija, kaligrafija, Kami no michi, keramika, kult predaka, Marin Božić, mitama, mitologija, nigimitama, no-drama, priroda, Put kamija, sakimitama, sakura, šinto, šintoizam, suhi vrtovi, trešnja|

Japanska šinto tradicija temelji se na ideji da je sva priroda živa i da duhovi prirode, kami, borave u svemu vidljivom i nevidljivom. Šinto, u doslovnom značenju Put kamija, štuje duhove predaka, prirodu i prirodne pojave. Ta su se drevna vjerovanja sačuvala kroz stoljeća i snažno su utjecala na ljubav Japanaca prema prirodi te i danas ostaju usko povezana s japanskim sustavom vrijednosti. Slične poglede nalazimo i u drugim starim tradicijama, ali i u vječnoj filozofiji da je priroda božanski odraz.

Egipatska jezgra broj 7

Categories: Zanimljivosti|Tags: 05-2025, arheolog William Flinders Petrie, David Brajić, granitni cilindar, Luksor, megaliti, piramide, Pitagorin trokut, Ramzes II., simetrija, spirala, znanstvenik Nikolaj Vasjutin|

Kako su nastale piramide i monumentalni hramovi faraonskog Egipta neriješena je zagonetka. Posebno je intrigantno pitanje obrade granita. Nema dokaza da su Egipćani raspolagali visokom tehnologijom, a ipak cilindar poznat kao "Jezgra br. 7", pronađen u Gizi, izgleda kao da je izvađen iz granitnog bloka najmodernijom brzo rotirajućom bušilicom! To je jedan od najvjerodostojnijih dokaza o postojanju znanja i vještina u prošlosti koja su danas nepoznata te potiče na preispitivanje uvriježenog mišljenja o tehnološkim mogućnostima starih civilizacija.

05/2025

Categories: Izdanja|Tags: 05-2025|

svibanj 2025