Riječ uredništva
Tražeći svoje mjesto pod Suncem, čovjek je oduvijek učio iz prirode. Uočavao je njene pravilne ritmove i neobične znakove, otkrivao njene skrivene tajne i brojne blagodati. Uvidio je koliko je moćna, ne samo kad je silovita i postojana, nego i kad je krhka i promjenjiva. Uvijek je u njoj mogao obnoviti snagu i pronaći nadahnuća kojima je otkrivao neke nove horizonte i pokretao suptilnija, duhovna stremljenja.
Slijedeći putokaze prirode, pronalazio je posebna mjesta na kojima su život i vrijeme ostavili čudesan trag i pretvarao ih u sveta mjesta, posvećeni prostor-vrijeme ispunjen božanskim ozračjem i plemenitim težnjama. Orijentirajući se prema ključnim nebeskim pojavama, stvarao je iznimne spomenike i hramove, divovske menhire i dolmene, veličanstvene piramide i katedrale… Dotičući veliku tajnu postojanja, mogao se odvojiti od ustaljene svakodnevnice i neumoljive prolaznosti i biti bliže vječnosti i jedinstvu svega. Zato su ta mjesta odolijevala vihorima epoha i bila živi uzor čak i u ruševinama, čuvajući plamen nade i inspiracije za buduće ljude koji će nastaviti stvarati novi i bolji svijet.
Sadržaj
Posvećeno božanskom prisutnošću
Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.
Putovanje kao prilika
Lako zapadamo u rutinu, kada nam se svijest i pažnja uspavaju, a jedno od sredstava buđenja su putovanja. Tada u susretu s novim krajolicima i ljudima širom otvorenih očiju promatramo sve oko sebe. Putovanjima širimo vidike, ona nam nude odmak i odmor od svakodnevnice i problema, kao i priliku da se osvrnemo na vlastiti životni put i našu ljudsku zadaću. No, rimski stoik Seneka poručuje da ne moramo mijenjati okruženje, svježinu pogleda možemo postići ovladavanjem umijeća svakodnevne obnove.
Drevni grad Nan Madol – Graditeljsko čudo na Tihom oceanu
Usred Tihog oceana, u Mikroneziji, nalaze se megalitske ruševine djelomično potopljenog Nan Madola. To drevno graditeljsko čudo izgrađen od bazalta sastoji se od zidina, svetišta, grobnica, labirinta kanala i objekata nepoznate namjene na devedesetak umjetnih otočića. O gradu nema pouzdanih pisanih izvora, dok usmene predaje nude različite verzije njegove povijesti. Za lokalno stanovništvo Nan Madol je i danas sveto i mistično mjesto gdje borave duhovi predaka. Provedeno je više istraživanja no pitanje je hoće li njegova tajna ikada biti razotkrivena.
Planinski lanac Kii u Japanu – Svetišta rasuta u planinama
U mnogim su kulturama planine smatrane boravištima bogova. Ipak, zemlja svetih planina je Japan. Planinski lanac Kii s brojnim šintoističkim i budističkim svetištima i uređenim hodočasničkim putevima dio je svjetske kulturne baštine. Svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću, bila su povezana hodočasničkim rutama sa starim prijestolnicama, ali i međusobno, potvrđujući tako skladno prožimanje dviju religija. Ove su planine još uvijek dio žive kulture Japana.
Kami – duhovi prirode
Japanska šinto tradicija temelji se na ideji da je sva priroda živa i da duhovi prirode, kami, borave u svemu vidljivom i nevidljivom. Šinto, u doslovnom značenju Put kamija, štuje duhove predaka, prirodu i prirodne pojave. Ta su se drevna vjerovanja sačuvala kroz stoljeća i snažno su utjecala na ljubav Japanaca prema prirodi te i danas ostaju usko povezana s japanskim sustavom vrijednosti. Slične poglede nalazimo i u drugim starim tradicijama, ali i u vječnoj filozofiji da je priroda božanski odraz.
Egipatska jezgra broj 7
Kako su nastale piramide i monumentalni hramovi faraonskog Egipta neriješena je zagonetka. Posebno je intrigantno pitanje obrade granita. Nema dokaza da su Egipćani raspolagali visokom tehnologijom, a ipak cilindar poznat kao “Jezgra br. 7”, pronađen u Gizi, izgleda kao da je izvađen iz granitnog bloka najmodernijom brzo rotirajućom bušilicom! To je jedan od najvjerodostojnijih dokaza o postojanju znanja i vještina u prošlosti koja su danas nepoznata te potiče na preispitivanje uvriježenog mišljenja o tehnološkim mogućnostima starih civilizacija.
Trebamo težiti ne samo novom svijetu,
nego boljem svijetu.
Mislim da novo samo po sebi nema vrijednosti…
Novo je vrijednost samo u onoj mjeri u kojoj nas vodi prema dobru, vrlini i djelotvornosti.Jorge Angel Livraga
