Riječ uredništva

Puno toga oko nas neprestano nam potvrđuje da su život i smrt isprepleteni i da je smrt sastavni dio života. Iako to prihvaćamo kao činjenicu, sve što je s onu stranu života zastrto je velovima i ostaje velika nepoznanica. No prije propitivanja o smrti nameće se drugo, važnije pitanje: koliko uopće poznajemo život i možemo li barem naslutiti njegov korijen i smisao? Možda će nas približavanje njegovom odgovoru dovesti do boljeg poimanja svega onostranog, svega onog što život skriva u svom krilu kao što zemlja čuva sjemenku dok joj ne kucne čas.

Što nas kao ljudska bića čini zapravo istinski živima? Pored dobre prehrane i vitalnosti tijela, još su važnija naša osjećajna i misaona stanja, kakvim ih sadržajima hranimo i kamo ih usmjeravamo. Mnogi filozofi nas upozoravaju da ne postanemo mrtvi za života, jer se prepuštamo zabludama duše koje nas čine bolesnima i obamrlosti uma koja nas iznutra uništava. Kako ne bismo životarili životom nedostojnim čovjeka tj. kako ne bismo “umrli” puno prije fizičke smrti, potrebno je živjeti humane vrijednosti koje nas uzdižu i pokreću ono najbolje u nama te koristiti mudrost da nas ispravlja. Tako se nećemo izgubiti u pogrešnim predodžbama, pa ni u onoj o samoj smrti; postat će nam prirodna faza mnogobrojnih životnih ciklusa u neprekidnoj obnovi na evolucijskom putu usavršavanja…

Sadržaj

EX LIBRIS

Digitalna demencija

Danas je život gotovo nezamisliv bez računala, pametnih telefona i Interneta. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, digitalni mediji nose i skrivene opasnosti. Njihova prekomjerna upotreba i oslanjanje na njih slabe naše mentalne sposobnosti i stvaraju ovisnost, o čemu govori knjiga Digitalna demencija psihijatra i neuroznanstvenika Manfreda Spitzera. To posebno zabrinjava kod mladih čije su kognitivne sposobnosti još u razvoju. Stoga se Spitzer zalaže za ograničavanje korištenja digitalnih medija kako bi se spriječila digitalna demencija.

ANTROPOLOGIJA

Lav Nikolajevič Tolstoj – Što nam je dakle činiti?

Veliki ruski književnik i filozof Tolstoj, pogođen srazom između blagostanja sloja bogatih, kojem je i sam pripadao, i strašnih uvjeta života moskovske sirotinje, odlučio je raskrstiti s dotadašnjim načinom života. Samom sebi i društvu postavlja pitanje što učiniti da ovaj svijet postane boljim mjestom za život za sve. Dolazi do odgovora da je čovjek pozvan služiti drugim ljudima i općim ljudskim ciljevima jer jedino tako može ispuniti svoju svrhu. Glavnim zadatkom čovječanstva smatra usklađivanje djelovanja s moralnim zakonom koji progovara kroz savjest.

ZNANOST

Znanost sutrašnjice: Savez razuma i duhovnosti

U našem vremenu iznimnog uzleta znanosti i tehnologije, znanost se izdiže iznad ostalih aspekata kulture, no ona nije svemoguća i ne daje odgovore na bitna ljudska pitanja. Znanost istražuje materijalni svijet, ono što je dostupno ljudskim osjetilima, dok zanemaruje suptilnu, duhovnu razinu postojanja. Francuski filozof znanosti Jean Staune govori o nužnosti reformiranja znanosti te o novoj znanstvenoj paradigmi koja će premostiti jaz između razuma i duhovnosti i tako omogućiti stvarni ljudski napredak.

ZNANOST

Smrt i fenomen “tik do smrti”

Usprkos svom znanstvenom napretku današnja medicina poznaje samo vanjsku stranu smrti, a fenomene koji se tiču njezine nutarnje strane odbacuje ili ignorira jer su nedostupni postojećim znanstvenim metodama. Fenomen nazvan “tik do smrti” odnosi se na iskustva onih koji su doživjeli kliničku smrt, prema čijim iskazima početak umiranja predstavlja buđenje na drugoj razini postojanja. Ovaj fenomen upotpunjuje znanstvenu sliku subjektivnim iskustvima koja mijenjaju razumijevanje smrti.

HRVATSKA BAŠTINA

Starohrvatske sakralne građevine

Starohrvatska sakralna arhitektura plod je prožimanja slavenske kulture s antičkim naslijeđem, uz bizantske i franačke tragove. U graditeljskom smislu starohrvatske crkvice karakterizira mnoštvo nepravilnosti što se prvotno pripisivalo nespretnosti graditelja. Istraživanja su pokazala da su te nepravilnosti samo prividne jer su u tim kamenim zdanjima zapisani položaji Sunca na ekvinocijske i solsticijske dane. Tako su te crkvice svojevrsni kalendari koji su usklađivali ritam djelovanja čovjeka s ritmom prirode.

Dobročinstvo je ono čemu treba težiti
zbog njega samog.
A jedini njegov cilj jest dobrobit onoga
koji dobročinstvo prima.

Seneka