Riječ uredništva
Na svom dugom povijesnom putu čovječanstvo je mnogo puta gubilo i ponovno pronalazilo određene vrijednosti i spoznaje. No, često se pokazalo da one nisu bile sasvim izgubljene, nego prije ostavljene po strani i zaboravljene, kao kad se nesvjesno odloži i zagubi neki predmet jer nešto drugo zaokupi pažnju… Takvu sudbinu kroz vrijeme prolaze i simboli. Pojavljuju se naizgled niotkuda, žive i rastu u brojnim oblicima, a onda se postupno zastre njihov stvarni sadržaj i prekinu veze s njihovim tajanstvenim izvorom…
Nećemo ulaziti u očite uzroke toga kao što su sve veći materijalizam, otuđenost, dezorijentacija, nepostojanje jasnih vrijednosnih sustava, da izdvojimo samo neke. Ipak, simboli i njihove višeslojne poruke imaju čudesnu moć obnove i u određenim se razdobljima iznova vraćaju s novom svježinom. Razlog tome je što su duboko utkani u naše biće i u svijet trajnih vrijednosti kojima komuniciramo i uspostavljamo dublje veze sa svime u nama i oko nas. Svijet simbola je i naš svijet, mi sudjelujemo u njihovu stvaranju i oživljavanju.
Već više od stoljeća i pol različiti istraživači, antropolozi, filozofi i psiholozi ponovno ističu univerzalnost simbola i vrijednost simboličkog načina mišljenja. Simboli nas upućuju prema nevidljivim značenjima i pokreću na preobrazbu čak i onda kada ne shvaćamo sve njihove skrivene poruke. Potrebno je ponovno prepoznati njihovu vrijednost i snagu kako bi pomoću njih ujedinili sva naša humana nastojanja i ostvarili istinski korak prema sebi samima i cjelovitijem, skladnijem Životu.
Sadržaj
Zaboravljeni jezik simbola
Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.
Simboli nekad i danas
Simboli su pratili ljudska bića od njihovih dalekih početaka. Prisutni su i danas, iako ih dominantna znanstveno-tehnička racionalnost marginalizira. Posredstvom simbola dolazimo do dubljeg razumijevanja života i nas samih. Sveopća kriza suvremenog svijeta posljedica je našeg odvajanja od dimenzije dohvatljive jedino simbolima. Za cjelovitiji pogled na svijet potrebno je sjediniti racionalno i simboličko mišljenje kako bi se razjedinjeni svijet iznova ujedinio.
Stoička vrlina umjerenosti
Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.
Mir i dobra volja
Mir i dobra volja su riječi posebno vezane za božićno vrijeme koje budi duh zajedništva. Mir je neodvojiv od dobre volje jer se nalazi samo u srcu ispunjenom dobrom voljom. Ona znači željeti drugom ono što želimo sami sebi – dobrostanje i sreću. Onaj u čijem se srcu ustalila dobra volja i ljubav doživljava druge ljude kao svoju braću jer uviđa da su svi životi izrazi jednog, božanskog života. Rođenje te svijesti o jedinstvu simboličko je rođenje Krista u svakome od nas.
Halil Džubran – O poučavanju
Poetski esej o poučavanju iz Džubranove knjige Prorok jedan je od niza eseja koji govore o univerzalnim ljudskim temama. Pisani pomalo arhaičnim stilom u obliku propovijedi, jednostavnim razumljivim jezikom prenose bezvremenu mudrost.
Dragojla Jarnević – Život jedne žene
Dragojla Jarnević hrvatska je književnica i pedagoginja iz austro-ugarskog doba. Njezin je lik otisnut među zaslužnim velikanima u litografiji Muževi ilirske dobe. Između ostalog, zalagala se za obrazovanje kao temelj promjena na bolje, naročito za obrazovanje žena. Danas je najpoznatija po Dnevniku koji je pisala od svoje 21. godine pa sve do kraja života, a predstavlja zanimljiv zapis o tom vremenu i ljudima.
Moramo imati mjeru;
budući da je teško sačuvati ravnotežu,
ako nešto treba prevagnuti, neka prevagne ljudskost.Seneka
