Riječ uredništva
Istinska Ljepota se ne da definirati niti staviti u stroge racionalne okvire jer nas svojom suptilnom snagom uvijek vodi dalje, prema nedokučivoj tajni. Kao izraz harmonije prirode upućuje prema onome što Platon naziva vrhovno Dobro koje prožima i pokreće sve što postoji.
Mudri nas uče da je neprolazna Ljepota nutarnja, skrivena površnom oku, a na tom tragu poručuje Džubran: Ljepota nije u licu, ljepota je svjetlost u srcu. Jedino vlastitim nutarnjim svjetlom možemo prepoznati ono istinski vrijedno, trajno, lijepo…
Posebna uloga umjetnika vezana je uz stvaralački proces kojim naslućenu ljepotu ideja nastoji dovesti na vidjelo i približiti drugima. Taj proces mora biti u skladu sa zakonima prirode i života, orijentiran prema svjetlu istine i dobrote, kako ne bi prenosio iskrivljenu sliku stvarnosti ili tek nasumičan odraz vlastitih psihičkih stanja. U tome je velika odgovornost umjetnika jer jedino uzdignutim stanjem svijesti može doseći uzvišena nadahnuća i postići suglasje etičkih i estetskih principa. Kroz tako stvorena živa i autentična djela može davati trajni poticaj drugima kako bi prepoznali ono najuzvišenije u sebi i u svemu, te i sami probudili vlastite humane kreativne snage.
Sadržaj
Ljepota i umjetnost
U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.
Roger Scruton: Zašto je ljepota važna?
Suvremeni engleski profesor filozofije i estetike Roger Scruton autor je pedesetak knjiga iz područja filozofije i etike. U dokumentarnom filmu Zašto je ljepota važna? ističe da je umjetnost 20. stoljeća prognala ljepotu, otvorila vrata kultu ružnoće i dovela nas u “duhovnu pustinju”. Tvrdi da je ljepota univerzalna ljudska potreba, a ne zastarjela stvar prošlosti, koja nas uzdiže i povezuje s vječnim i daje smisao životu. Gubeći ljepotu, u opasnosti smo da izgubimo smisao i svrhu života te mogućnost da se ostvarimo kao ljudska bića.
Umjetnost iznad umjetne inteligencije
Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.
Platonova teorija umjetnosti
O Platonovom shvaćanju umjetnosti i njezinoj pedagoškoj ulozi napisane su mnoge studije i tumačenja u kojima se ističe njegov kritički stav prema umjetnosti. Platon se protivio umjetnosti koja je samo oponašala vanjski svijet prirode, koji je odraz svijeta ideja, pa je takva djela smatrao sjenom sjena koje udaljavaju od istinske stvarnosti. No, cijenio je umjetnost koja približava percepciji vječne Ljepote, Istine, Dobra i Pravednosti.
Milka Trnina – diva i dobrotvorka
Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali “neusporedivim”. Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.
Harite – Zeusove kćeri
Antički pisci i pjesnici često spominju grčke božice Harite, rimske Gracije, a od renesanse nadalje omiljena su tema umjetnosti. Vezuju se uz blagost, milost, radost, ples, ljepotu, ljupkost… Pindar u Olimpijskim odama kaže da za sve što je lijepo i ljupko treba zahvaliti Haritama. Postojao je kult u njihovu čast, čini se predgrčkog podrijetla, a jedno od najranijih središta njihova štovanja bili su Kikladski otoci.
U svemu što živi, pa čak i u stvarima
koje smatramo neživima, postoji
skrivena ljepota koju bi mogli nazvati
arhetipskim savršenstvom.Nilakanta Sri Ram
