Riječ uredništva
Što može takvom lakoćom i snagom dočarati puninu života kao glazba? Zato nije slučajno da je u mnogim zemljama svijeta zaživjela ideja da se Dan glazbe obilježava baš na prvi dan ljeta, kada život prirode doseže vrhunac šireći na sve strane svoje raznolike boje i zvuke. Tako i harmonična glazba prelazi granice i dopire do svakoga tko je spreman čuti i odgovoriti na njezin zov. Pustimo li je da nas načas na krilima ljepote ponese u svoj nevidljivi svijet, osjetit ćemo dašak njezine blagotvornosti.
Za ljubitelje glazbe ne postoje samo poznati i priznati skladatelji i izvođači, kao ni strogo definirana glazbena razdoblja, stilovi ili oblici. Koliko je napjeva i skladbi nepoznatih autora preživjelo kroz stoljeća i nadahnulo mnoge muzičke velikane! Nisu postojale prepreke za putujuće pjevače i svirače koji su pjesmom povezivali udaljene krajeve i ljude, čuvajući uspomene na minula vremena, budeći iskre novih nada…
I dok se diljem svijeta na otvorenom, u parkovima ili na ulicama slavi glazba, pridružimo se otvorena srca, povežimo se sa živim melodijama i ritmovima kako bismo pronašli ključeve ljepote i sklada koji su potekli iz samog izvora života…
Sadržaj
Obrazovanje i umjetnost
Ljepotu i značenje istinskih umjetničkih djela ne bismo mogli percipirati bez odgovarajućeg obrazovanja. Samo gledanje i slušanje nisu dovoljni; potrebno je obrazovati nutarnja osjetila. Ona razvijaju našu estetsku inteligenciju i omogućuju nam prepoznati ono što je dobro, ispravno i lijepo. Otvaraju nam pristup višoj stvarnosti gdje jasnije zamjećujemo ljepotu i smisao. Umjetničko obrazovanje je neophodno i zato da bi velika umjetnička djela nastavila biti izvor iz kojeg će budući naraštaji crpiti snagu i nadahnuće.
Johann Sebastian Bach
Njemačka obitelj s tradicijom srednjovjekovnog glazbenog zanatstva, koja je dala nekoliko glazbenih majstora, iznjedrila je i “majstora nad majstorima”, virtuoza i sjajnog skladatelja Johanna Sebastiana Bacha. Svirao je mnoge instrumente, no najuzvišeniju glazbu napisao je za orgulje. Bio je vođen snažnim porivom da pronikne u srž i značenje glazbe. O njegovoj gotovo pobožnoj predanosti glazbi govori natpis kojim je označavao svoje partiture: S. D. G. (Soli Deo Gloria – Samo u slavu Boga).
Zlatna harfa
Harfa, čiji zvuk dočarava prirodne elemente vode, vatre i vjetra te mističnu atmosferu, jedno je od najstarijih glazbala čovječanstva. Nalazimo je u raznim oblicima u gotovo svim kulturama i u svim povijesnim razdobljima. Smatra se da europska harfa potječe od Kelta gdje je bila stalni pratilac njihovih barda. Stari su narodi poznavali blagotvorno djelovanje njezina baršunasta zvuka koji donosi mir i harmoniju, ugađa čovjekove žice i dovodi ih u rezonanciju s božanskim, povezujući tako nebo i zemlju.
Umjetnost i poezija bardskog ideala
Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.
Osmijeh
Osmijeh izaziva zanimanje znanstvenika i predmet je brojnih studija koje potvrđuju njegovu snažnu povezanost s pozitivnim emocijama. Iskreni osmijeh ništa ne košta, a ima čudesan učinak u međuljudskim odnosima, čak i na daljinu! Pokazatelj je dobrodošlice i prihvaćanja drugih poput otvorenih vrata. Zato ga vrijedi vježbati, a sama vježba nas mijenja na bolje. Smijući se i kad nam se plače, utječemo na podizanje vlastitih stanja svijesti i vježbamo razumijevanje i prihvaćanje vlastite sudbine.
Umjetna inteligencija ili povratak Orwellova “Velikog brata”
Umjetna inteligencija (AI), tehnologija koja razvija računalne alate koji simuliraju ljudsku inteligenciju, temelji se na procesiranju nesagledive količine podataka koji su nastajali kako se društvo digitaliziralo. Umjetna inteligencija ima brojne prednosti, no kako postaje sve prisutnija i sofisticiranija, sve su glasnija upozorenja na zamke i opasnosti koje skriva. Tehnodivovi su stvorili sustav koji gotovo izmiče kontroli, a profit ipak pretpostavljaju etici. Presudan je trenutak da globalno društvo uz odgovarajući nadzor ograniči i usmjeri razvoj umjetne inteligencije za opće dobro.
Kako će se zvati naše doba?
Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima “ispravljanja” zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.