Riječ uredništva
Suvremeni vrtoglavi tehnološki razvoj obećavao je čovjeku pod motom poboljšanja života čitav niz blagodati, među ostalim uštedu vremena kao i jednostavnije i lakše obavljanje rada… Ne može se negirati da se to u pojedinim područjima zaista i dogodilo i da su određene pogodnosti proizašle iz toga. No, vrijedi li to za čovjeka u cjelini sa svim njegovim potencijalima i dubokim humanim potrebama? Što je s naličjem tog razvoja koje zanemarivano ili prešućivano postaje sve očitije i sve bolnije?
Svjedoci smo mnogih paradoksalnih i zabrinjavajućih obrata. Jedan je svakako povećana složenost života. Čovjek gubi sate i dane u potrazi za stvarima za koje misli da mu trebaju, a koji će uskoro prestati biti u modi ili prestati funkcionirati. Svakodnevno se lansiraju ogromne količine informacija koje brzo zastarijevaju, a često zbunjuju umjesto da nas potaknu na razmišljanje ili približe istini. Birokracija je sve zamršenija, a kreditne pogodnosti samo su još jedna omča oko vrata… Drugi važan obrat vezan je uz psihološko ubrzanje vremena. Takozvana ušteda vremena donijela nam je kronični nedostatak vremena za sebe i druge, postala je omča koja nas pritišće da stignemo ispuniti nametnuta očekivanja, dok užurbanost potiče sve veći stres koji je opaka bolest današnjice. Mogli bismo još puno toga nabrojati što je zakompliciralo život i oduzelo čovjeku važan prostor slobode i suživota.
Kao što svaka alatka može biti oruđe i oružje, ovisno o tome kako se i s kojim ciljem koristi, tako se u takozvanim blagodatima uvijek krije i zamka koja se nalazi u pogrešnoj ili pretjeranoj upotrebi, a nažalost i njihovoj zloupotrebi. Očito je nužno hitno sabrati dosadašnja iskustva kako bismo unijeli zdrave promjene i ispravili pogrešne odluke stavljajući istinski humani interes u prvi plan. Ono što čovjeku zaista treba je drugi čovjek jer on nikada neće biti istinski sretan i ostvaren ako svoju sreću ne može stvarati i dijeliti s drugim ljudima u zdravom suživotu sa svime što ga okružuje.
Sadržaj
Licem u lice – Ljudski odnosi
U vremenu naglašenih materijalnih vrijednosti sve se više proučavaju ljudski odnosi zbog njihova utjecaja na produktivnost i profit. Takav utilitaristički humanizam vidi čovjeka kao resurs iz kojeg treba izvući maksimalan potencijal te ga učiniti dobrim proizvođačem i potrošačem. No, unutarnji čovjek vapi za autentičnim ljudskim odnosima, licem u lice s drugim ljudskim bićima, putem kojih upoznaje sebe, druge i svijet u kojem živi. Prihvaćanje i poštovanje drugih, njegovanje zajedništva i bratstva temelj je razvoja čovjeka i civilizacije.
Ljudski interes
Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.
U mjesecu travnju – Sveti Juraj
Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog “zmaja”. Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.
Ralph Waldo Emerson: Upravljanje životom
Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao “zrela filozofija transatlantskog mudraca”. U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.
Višak informacija – Novi oblik zagađenja
Svakodnevno smo izloženi mnoštvu podataka i informacija putem medija do te mjere da se sve više govori o sindromu informacijskog zamora te infoksikaciji. Imati više podataka i informacija ne znači i više znati ili bolje razumjeti ono što se događa. Da bismo stekli znanje, potrebna nam je sposobnost razlučivanja. Filozofija je ta koja uči razvoju vlastitih kriterija, poticanju razlučivanja te u mnoštvu informacija odvajanju nebitnog od bitnog, bezvrijednog od vrijednog.
Arhitektonski dragulji Ivana Meštrovića
Arhitektonska ostavština Ivana Meštrovića, iako ne tako impresivna kao kiparska, otkriva ga i kao velikog umjetnika oblikovanja prostora. Za svoje je građevine, uglavnom memorijalne i sakralne namjene, birao posebna, istaknuta mjesta koja ostavljaju dojam kao da se ulazi u jedan drugi svijet. Njegova arhitektura uklopljena u pejzaž spaja različite stilove no najviše je nadahnuta antičkim uzorima te oživljava klasične ideale reda i harmonije.
Je li priroda to ili ti?
Ekološki problemi nezaustavljivo rastu, a sve dosadašnje mjere ne donose rezultate jer se ne bave uzrokom krize. Nužan je pomak u svijesti i u načinu na koji doživljavamo prirodu, naše mjesto i ulogu u njoj. Zapadna je civilizacija izdvojila čovjeka iz cjeline prirode, koju objektivizira i doživljava kao resurs, što je otvorilo put prema njenom prekomjernom iskorištavanju i uništavanju. Vraćanje čovjeka u prirodne okvire obnovit će osjećaj jedinstva s prirodom, poštovanje i odgovornost prema prirodi, a to će vratiti ekološku ravnotežu.
Mudrost nije znanje, nego se nalazi u tome kako koristimo znanje.
Nilakanta Sri Ram
